Bruto domaći proizvod u drugom kvartalu ove godine je iznosio 773,7 miliona eura, 3,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Načelnik kratkoročnih statistika u Monstatu, Ernad Kolić, rekao je da je stopa realnog rasta BDP-a od aprila do kraja juna iznosila 3,4 odsto u odnosu na uporedni period.
"Posmatrano po sektorima u drugom kvartalu ove godine značajan rast zabilježen je u sektorima snabdijevanja električnom energijom, finansijske kao i djelatnosti osiguranja, zatim usluga pružanja smještaja i ishrane i vađenje ruda i kamena", rekao je Kolić na konferenciji za novinare.
Pad je, kako je dodao, zabilježen u sektorima prerađivačke industrije, poslovanja nekretninama i građevinarstva.
Kolić je saopštio da su preliminarni podaci o kvartalnom BDP-u podložni reviziji sve do momenta dok se ne objavi godišnji BDP.
“Preliminarni rezultati kvartalnog BDP-a koji su objavljivani za prošlu godinu kao i prvi kvartal ove revidirani su na osnovu podataka godišnjeg BDP-a za prošlu godinu koji se radi na bazi finansijskih završnih računa”, objasnio je Kolić.
Monstat je, shodno godišnjem planu istraživanja, osim preliminarnih podataka za drugi kvartal ove godine objavio i konačne rezultate BDP-a za prošlu godinu, prema kojima je crnogorska ekonomija zabilježila realni pad od 2,5 odsto.
Direktor Monstata, Gordana Radojević, rekla je da je BDP u prošloj godini iznosio 3,15 milijardi EUR što je za oko 85 miliona EUR manje u odnosu na 2011.
“Negativna stopa rasta uslovljena je negativnim ekonomskim trendovima u pojedinim sektorima kao što su građevinasrstvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i prerađivačka industrija”, kazala je Radojević.
Ona je objasnila da je rezultat ekonomske aktivnosti crnogorske ekonomije obračunat shodno međunarodnoj metodologiji, odnosno Sistemu nacionalnih računa Eurostata kao i metodologiji Ujedinjenih nacija (UN) koja je definisana Sistemom nacionalnih računa.
Radojević je podsjetila da su preliminarni podaci BDP-a za ovu godinu podložni revizijama, jer Monstat u obračunu BDP-a na kvartalnom nivou u odnosu na onaj na godišnjem koristi različite izvore podataka.
“Za očekivati je da u narednoj godini imamo različite podatke između kvartalnog i godišnjeg podataka, što je uslovljeno time da Monstat kvartalni BDP bazira na kratkoročnim indikatorima, bez posjedovanja finansijskih koji su raspoloživi tek nakon isteka tekuće poslovne godine odnosno početkom kvartala naredne”, objasnila je Radojević.
Prema njenim riječima, Monstat će rezultate BDP-a za ovogodišnji treći i četvrti kvartal objaviti 90 dana nakon njihovog isteka, dok će konačni rezultati o kretanju crnogorske ekonomije za ovu godinu biti objavljeni krajem septembra naredne.
Radojević je podsjetila da Monstat ne radi projekcije o kretanju ekonomije, već mjeri samo ostvarenu ekonomsku aktivnost u prethodnim kvartalima. Ona je saopštila da projekcije BDP-a za treći i četvrti kvartal rade Centralna banka Crne Gore (CBCG) i Ministarstvo finansija.
Načelnik Odsjeka nacionalnih računa, Branka Šušić Radovanović, saopštila je da je Monstat obračunao BDP u prošloj godini u tekućim i stalnim cijenama, kako po proizvodnoj tako i po potrošnoj metodi.
“BDP Crne Gore za prošlu godinu u tekućim cijenama iznosi 3,149 milijardi EUR, dok je u stalnim, odnosno cijenama iz prethodne godine, iznosio 3,152 milijarde EUR“, kazala je Šušić Radovanović.
BDP po stanovniku, koji pokazuje mjeru ekonomskog blagostanja prosječnog pojedinca, za prošlu godinu je iznosio 5,063 hiljada EUR.
Šušić Radovanović je objasnila da je obračun BDP-a za prošlu godinu zasnovan na izvorima podataka koji su sveobuhvatni i u potpunosti uporedivi sa rezultatima obračuna BDP-a za 2011, koji su djelimično revidirani usljed izmjene izvora podataka statistike bilansa plaćanja CBCG.
„Gledano po strukturi najveće učešće u obračunatom BDP za prošlu godinu imala je trgovina sa 12,3 odsto, državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje sa 7,8 odsto, a slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, poslovanje nekretninama, usluge smještaja i ishrane i informisanje i komunikacije“, kazala je Šušić Radovanović.
Posmatrano po djelatnostima najveći nominalni rast zabilježen je u sektorima snabdijevanja električnom energijom, ostalim uslužnim kao i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnosti, poslovanju nekretninama, obrazovanju i snabdijevanju vodom.
Obračun BDP-a sproveden je i u stalnim cijenama i pokazatelj je dinamike i nivoa ekonomskog razvoja, kao i koliki je ostvareni ekonomski rast jedne zemlje kada se zanemari uticaj cijena odnosno inflacije.
U toj strukturi, kako je saopštila Šušić-Radovanović, najviše učestvuju usluge sa 62,6 odsto, zatim industrija sa 9,7 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 7,3 odsto i građevinarstvo sa 4,4 odsto.
„Drugi metod obračuna BDP je takozvani potrošni metod koji obračunava BDP sa strane upotrebe. Gledano u tekućim cijenama finalna potrošnja koju čine lična potrošnja domaćinstava i potrošnja države u strukturi učestvuju najviše sa 105,2 odsto, bruto investicije u osnovna sredstva 18,5 odsto, dok je saldo izvoza i uvoza roba i usluga negativan i iznosi minus 24,7 odsto“, precizirala je Šušić Radovanović.
U strukturi BDP po kategorijama potrošnje u stalnim cijenama najveće učešće ima finalna potrošnja sa 104,6 odsto, od čega je lična potrošnja domaćinstava 81,9 odsto, a potrošnja države 22,7 odsto.
(MINA)