Naplata poreza na dodatu vrijednost u julu i avgustu bila je rekordna, potvrdio ministar finansija, Radoje Žugić.
Budžetski prihodi za osam mjeseci veći su u odnosu na isti period prošle godine i na plan, dok je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) u julu i avgustu bila rekordna, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić.
On je kazao da je Vlada danas razmatrala Informaciju o kretanju osnovnih fiskalnih parametara za prvih osam mjeseci ove godine, ali i projekciju njihovog kretanja do kraja godine, čiji cilj nije samo rebalans budžeta ili budžet.
„Cilj je uvođenje modela po kojem bismo Vladu i javnost u određenim vremenskim periodima informisali o kretanju ključnih fiskalnih parametara u kvartalima ili polugodišnje, zavisno od toga kakvu dostupnost pojedinih makroekonomskih i fiskalnih paramentara imamo“, rekao je Žugić nakon sjednice Vlade.
To će, kako je objasnio, biti praksa koja će voditi odgovornijem načinu planiranja budžeta, ali i odgovornijoj potrošnji sa većim stepenom transparentnosti.
„To bi bio tehnički rebalans odnosno korigovanje prihodnih i rashodnih pozicija, tako da ne vidim ništa sporno da se takav rebalans predloži Skupštini na donošenje, s tim što nam značajno ostvarenje javnih prihoda u prethodnom periodu daje širok vremenski prostor da taj rebalans ne mora biti tako brzo predložen parlamentu“, kazao je Žugić.
On je saopštio da je značajno pozitivan iskorak napravljen u dijelu prihodne strane budžeta, gdje su primici za prvih osam mjeseci ove godine nadmašili uporedni period za 6,9 odsto ili u apsolutnom izrazu za 48,9 miliona EUR.
Prihodi su, kako je precizirao, u periodu od januara do kraja avgusta veći 3,2 odsto u odnosu na plan, odnosno za preko 23 miliona EUR.
„Ono što je dominatno generisalo pozitivnu stranu budžeta do sada je i značajno veća naplatu PDV-a. Samo u julu i avgustu ove godine smo naplatili 47 miliona EUR PDV-a, što je rekord od kada je PDV uveden u naš poreski sistem“, poručio je Žugić.
Prema njegovim riječima, u julu ove godine naplaćeno je 26 odsto više PDV-a u odnosu na isti mjesec prošle, dok je u avgustu naplata bila 46 odsto bolja u odnosu na uporedni period.
Žugić je dodao da je i naplata akciza bila veća, kao i direktnih poreza.
On je podsjetio da je crnogorski bruto odmaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao 4,3 odsto, dok je prema preliminarnim podacima u drugom tromjesečju ojačao 1,7 odsto.
„Time i na bazi ostalih fiskalnih parametara izvodimo stopu rasta na godišnjem nivou koja bi trebalo da bude nešto viša od onoga što smo zvanično planirali, a to je rast u procentu od 2,5 odsto“, naveo je Žugić.
Na rashodnoj strani budžeta, kako je podsjetio, evidentirani su vanredni troškovi koji su generisali veću potrošnju, ali i suzili zonu potrošnje za neke druge funkcije.
„To su plaćene garancije za Kombinat aluminijuma (KAP) u iznosu od 103 miliona EUR i projekcija sudskih troškova koja se kreće nešto iznad 30 miliona EUR. To jeste teret, ali ovo je na neki način i rješavanje ranjivosti ranijeg perioda i stvaranje zdravije platforme kada je u pitanju javna potrošnja u državi za narednu godinu“, objasnio je Žugić.
On je saopštio da je u realtivnom izrazu nivo javnog duga smanjen. Javni dug danas, u odnosu na ono što je projekcija rasta BDP-a za ovu godinu, iznosi 51,5 odsto BDP-a.
Žugić je, komentarišući projekcije do kraja godine, saopštio da će se u odnosu na plan naplatiti nešto više od 60 miliona EUR ili u odnosu na uporedni period prošle nešto više od 100 miliona EUR.
On je podsjetio da je zakonom definisano pravo za zaduženje za ovu godnu iznosilo 250 miliona EUR.
„Više naplaćenih prihoda i sve racionalnosti na rashodnoj strani čine uštedu odnosno smanjivanje tog dijela zaduženja, ali negativne reperkusije plaćenih garancija i sudskih troškova svakako povećavaju odnosno čine potrebu dodatnog javnog duga“, rekao je Žugić.
Procjene Ministarstva finansija, kako je dodao, su da će potencijalni dug iznositi 45 miliona EUR.
„Ukoliko saberemo 250 miliona EUR sa 103 miliona EUR garancija i nešto iznad 30 miliona EUR sudskih troškova, umanjeno za procjenu novih prihoda od oko 60 miliona EUR, zatim za donacije koje ćemo imati u nivou od oko osam do devet miliona EUR, depozite i prihode od privatizacije, novi potencijalni dug će iznositi 45 miliona EUR“, precizirao je Žugić.
Vlada će, kako je rekao, nastaviti sa mjerama fiskalne konsolidacije.
Žugić je naveo da je pripremljen set mjera koji se odnosi na zonu sive ekonomije, ali i na zonu zarada u javnom sektoru, koji će uskoro predstaviti Vladi.
„Pripremićemo zakon za zarade u javnom sektoru, gdje ćemo pokušati da za istu vrstu posla u javnom sektoru obezbijedimo slične nadoknade za rad“, poručio je Žugić.
On je naveo da će se sagledati i mogućnost da se, kada javno preduzeće iskazuje negativnu profitabilnost odnosno gubitak, ili kada je prezaduženo, to odrazi na nivo zarada posebno onih koji su odgovorni za upravljanje tim kompanijama.
(MINA-BUSINESS)