Turisti iz Srbije tokom ovogodišnje sezone pali na drugo mjesto među posetiocima crnogorskog primorja, iza Rusa.
Decenijama najbrojniji gosti na Crnogorskom primorju ovog ljeta su u - drugom planu. Srpski i ruski turisti, istina, još vode mrtvu trku, ali, sudeći po tome da u postsezoni Rusi dolaze u mnogo većem broju, gotovo je izvjesno da će Srbi zauzeti drugo mjesto. Prvi mjesec glavne turističke sezone doveo je na južnojadransku obalu 348.190 registrovanih turista koji su ostvarili oko 2,3 miliona noćenja. Prema podacima Monstata, na južno more je stiglo 11.000 gostiju manje nego istog mjeseca lane. Gostiju iz Srbije bilo je manje nego lanjskog jula za 29.000, iz BiH za 6.000, Makedonije za 2.000... Taj dio sezone izvadili su Rusi, kojih je bilo 31.000 više nego lane, pišu Novosti.
Zaključno sa julom, Rusi i Srbi su činili po 26 odsto ukupnog broja posjetilaca. A onda je došao avgust koji će ostati upamćen po velikoj najezdi turista iz istočnoevropskih zemalja, ali i iz regiona. Podaci za prošli mjesec još nisu obrađeni, ali je izvjesno da je bilo nešto više srpskih nego ruskih turista. Septembar će ubjedljivo pripasti Rusima, koji se najradije odmaraju na moru tokom devetog, pa i 10. mjeseca, tako da će oni na kraju biti na prvom mjestu po broju posjetilaca i ostvarenih noćenja. Zašto su Srbi izgubili „vođstvo“?
Na ovo složeno pitanje nema pouzdanog odgovora, ali se naziru neki od razloga. Gostima iz Srbije, u čijim džepovima je sve manje para, Crna Gora je postala skupa. Za krevet u privatnim apartmanima i sobama su u julu i avgustu morali da plaćaju 15 i 20 eura, a o skupim hotelima čije cijene Rusi „podnose“ da i ne govorimo. I cijene u vanpansionu su visoke, naročito one u ribljim konobama i restoranima, kafićima i sličnim objektima, gdje „tura“ pića za četvoro nije ispod 15 eura. I turistički putevi su goste iz Srbije vodili u Grčku i Tursku, gdje je moguće naći jeftiniji smještaj i bolju ponudu.
Mnogi od gostiju iz Srbije s kojima smo razgovarali ističu da ih domaćini više ne dočekuju kao „najdraže goste“, kao nekada, što nosi u sebi i taj emotivni razlog za promjenu sredine. Istina, kažu, nije bilo incidenata na, ne daj bože, nacionalnoj osnovi, ali izvjesne hladnoće jeste.
- Kada su cijene u pitanju, budvanska rivijera, koja je sve vrijeme sezone najposećenija, ima selektivnu ponudu - kaže Jelena Rađenović Dandrea, direktorka Turističke organizacije Budva. - Skupi hoteli i elitni restorani imaju svoju klijentelu, a oni sa plićim džepovima mogu da nađu solidan smještaj, hranu i provod po znatno nižim cijenama. A što se politike tiče - nje zaista nema. Srbija je i dalje naše glavno tržište, a turisti iz nje dragi gosti.
Tokom ovogodišnje sezone, koja je produžena i traje punih pet mjeseci, najbolje su prošli hotelijeri. Elitni objekti u Budvi, Bečićima, Miločeru, Tivtu i drugim mjestima imali su goste sve vrijeme ljeta. Imaju ih i sada, i biće ih u priličnom broju sve do kraja oktobra.
- U našem turizmu se mijenja mnogo toga - kaže Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik elitnog hotela „Splendid“. - Najbolje su popunjeni hoteli sa četiri i pet zvijezdica. Takvih objekata je malo i potrebni su novi. U hotelima sa dvije-tri zvijezdice cijene su pristupačne gostima iz regiona. Kada je u pitanju privatni smještaj, cijene su, istina, povećavane u špicu, što je loša poruka gostima koji koriste komplementarni smještaj.
I drugi s kojima smo razgovarali ističu da cijene u privatnom smještaju ne bi trebalo da stalno idu naviše, pogotovo ne u manje atraktivnim mjestima i gdje je smještaj loš. Gosti iz regiona traže i nalaze kod turističkih suseda bolji privatni smještaj za manje pare. Pa i bolju dobrodošlicu, gledano ukupno.
LEŽALJKE 10 EVRA
Famozne ležaljke i suncobrani, koje gosti moraju da koriste na plažama koje drže zakupci, odbijaju turiste. Paket (dvije ležaljke i suncobran) koštaju od 10 eura na dan na Slovenskoj plaži u Budvi do čak 50 eura na svetostefanskim plažama. Nervozu i odijum prema plažama Crnogorskog primorja izazivaju visoke parking-takse za vozila (80 centi na sat), ali i nedostatak parking-prostora, usled čega redovno rade „pauci“ koji gostima odnose vozila, koja oni „otkupljuju“ uz visoke naknade.
(MONDO)