Inženjer Milivoj Jugin pokušao je da, u izjavi Tanjugu, osvijetli tu misteriju, dajući autentične podatke
Svijet obilježava tačno 39 godina otkako je prvi čovek, američki kosmonaut Nil Armstrong, 20. jula 1969. stupio na tle Zemljinog satelita, Mjeseca, ispunivši snove mnogih stoljeća i mnogih generacija ljudi. Armstrong je, po izlasku iz lunarnog modula "Orao", izrekao sada već legendarnu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo".
Na Mjesec je potom kročio Edvin Oldrin, a Majkl Kolins je dotle kružio oko Mjeseca u svemirskom brodu "Apolo-11", čekajući njihov povratak.
Toj činjenici su kasnije mnogi pristupali s nevjericom, a "mali korak za čovjeka" je obavijen velom tajni i priča koje se godinama pletu oko te misije.
Jedan od vrsnih poznavalaca teme kosmosa i čovjek koji je bio na mjestu lansiranja američkog Apola, inženjer Milivoj Jugin pokušao je da, u izjavi Tanjugu, osvijetli tu misteriju, dajući autentične podatke.
"Zaista me je iznenadilo sve što je dosad objavljeno o istraživanju Mjeseca, odnosno o navodnim tajnama koje su njemu otkrivene, a tobože nisu predočene javnosti", kaže Jugin, koji je dva puta, u toku leta kosmičkih programa "Apolo", bio -kako kaže - "na licu mjesta", u SAD.
"Bio sam u prilici da lično, na licu mjesta, saznam sve što se do tada činilo da bi čovječanstvo prozrelo sve Mjesečeve tajne, ali stvarne, a ne one u kojima se priča o postojanju ranijih stanovnika Mjeseca", objašnjava proslavljeni stručnjak.
"Prvi put sam u SAD bio jula 1969. godine da bih za jugoslovensku televiziju prenosio lansiranje prvih ljudi na Mjesec kosmičkim brodom 'Apolo 11' u kojem su kosmonauti Armstrong, Oldrin i Kolins prvi put sletjeli na Mjesečevu površinu", kaže Jugin, dodajući da je drugi put boravio u Americi dvije godine kasnije, neposredno pred lansiranje kosmičkog broda 'Apolo 15' sa, takođe, tri kosmonauta koji su spušteni na Mjesec. "Do sada je na Mjesečevoj površini boravilo i radilo na otkrivanju onoga što Mjesec ima, ukupno šest kosmičkih brodova. Na žalost jedan, 'Apolo 13', nije uspio da se spusti na Mesec", kaže Jugin.
"Apolo 15" je na Mesec ponio poseban mehanizam, takozvani "lunar rover" koji je omogućio kosmonautima da se udaljuju do najviše sedam kilometara od mjesta spuštanja i da osmotre i naučnim instrumentima ispitaju Mjesečevu površinu - naravno, kaže Jugin, uz mogućnost da se sve to donese na Zemlju.
Danas se, u poplavi svakojakih senzacija, pojavljuju bizarne priče u kojima se tvrdi kako NASA posjeduje tajne podatke o navodnim građevinama, o navodnim živim bićima ("mjesečarima") koji su tobože nekada živjeli na Mesecu. Jugin kaže da "praktično u to ne vjeruje", pri čemu ta riječ "praktično", ipak, ostavlja mogućnost vjerovanja da u tim fantastičnim pričama, možda, ima nečeg.
No, kad se govori o ozbiljnim temama, valja imati u vidu ono što se danas u svijetu preduzima radi stvarnog osvajanja Mjeseca.
U Vašingtonu je krajem prošle godine održan skup posvećen strategiji osvajanja Mjeseca, na kojem je učestvovalo 180 predstavnika iz 13 zemalja, a koji je organizovala NASA. Među učesnicima su bili predstavnici kosmičkih agencija i aerokosmičkih firmi, kao i naučnici iz SAD, Rusije, Ukrajine, Australije, Velike Britanije, Italije, Nemačke, Kanade, Indije, Kine, Francuske, Južne Koreje i Japana.
Prema riječima zamjenika direktora NASA, gospođe Šane Dejl, "ove godine treba da bude razrađena strategija osvajanja Meseca, a biće napravljeni i preliminarni planovi za putovanje na Mars i druge planete", izjavila je Dejl, kako su prenijele svjetske agencije.
NASA je odredila sedam radnih grupa za razmatranje konkretnih problema osvajanja Mjeseca, kao što su mjesta za izgradnju baza, zaštita od radijacije, lokacije i način bušenja tla, kao i pitanje najveće brzine kretanja po Mesecu.
Prema procjeni eksperata, letovi na Mesec biće obnovljeni do 2020. godine, a misija na Mars, kako se predviđa, moguća je do 2030.
(Tanjug)