Crna Gora za finansiranje političkih partija godišnje izdvaja 0,5 odsto svog budžeta što je najveći procenat u regionu, kazao je ministar finansija
Žugić je na sjednici skupštinske Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, kazao da je programom rada Vlade predviđeno da Ministarstvo finansija predloži zakon o finansiranju političkih partija, koji se, kako je kazao, stalno mijenja zbog nedostatka političkog dogovora.
"Treba da se bavimo ključnim pitanjima zakona, odnosno ko vrši reviziju i kontroliše primjenu tog akta", rekao je on.
Žugić smatra da je najvažnije pitanje fiskalni uticaj zakona, odnosno koliko se javnih sredstava troši u finansiranju partija.
"Crna Gora za finansiranje partija izdvaja 0,5 odsto iz budžeta, što je deset puta više novca koji se troši u tu svrhu od Hrvatske i Makedonije. Ako smo opredijeljeni za štednju, dajte da i u ovom segmentu imamo manja izdvajanja", rekao je on.
Žugić je kazao da bi novac partijama trebalo da se isplaćuje nakon verifikacije mandata.
Član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Branislav Radulović kazao je da je hrvatski model najoptimalniji za potrebe izbornog procesa u Crnoj Gori.
On smatra da je trenutno ozbiljan problem nadzor nad sprovođenjem zakona.
"Zakonom na pravi način treba riješiti da Državna izborna komisija (DIK) vrši nadzor i da brzo djeluje tokom izbornog procesa, u smislu podnošenja prekršaja, dok DRI mora biti jedino zadužena za reviziju redovnih godišnjih Izvještaja o finansiranju partija", precizirao je Radulović.
On je kazao da država daje partijama više od 0,5 odsto budžeta, kroz izdvajanja za poslovne prostore.
Radulović je rekao i da većina lokalnih samouprava ne izmiruje svoje obaveze prema partijama, što su dužne na osnovu zakona
Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta, komentarišući izjavu Žugića da Crna Gora izdvaja više novca za partije od ostalih zemalja u regionu, rekao da su vjerovatno u tim zemljama veći budžeti pa se zbog toga manje novca proceuntalno u njima odvaja za partije.
On je naveo da je Front kampanja za parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore u Nikšiću Front koštala oko 700 hiljada EUR, a da su 400 hiljada EUR dobili od države.
"Susrećemo se problemom zaduživanja, jer tu razliku možemo da pokrijemo samo kreditom, i treba razmisliti o modelu koji se primjenjuje u Srbiji gdje stranke imaju pravo da se zaduže kod države", rekao je Đukanović.
On je kazao da određen broj opština ne isplaćuje redovno obaveze prema partijama.
Đukanović je predložio da u slučaju kašnjenja isplate koje je dužna opština, tu obavezu preuzme Ministarstvo finansija (MF).
Goran Danilović iz Fronta je kazao je da se mora riješiti problem neodgovornosti opština prema partijama.
"Opštine svjesno ulaze u spor sa partijama znajući da će da to izgube, ali niko ne postavlja pitanje njihove odgovornosti. Ako hoćemo da uđemo ravnopravno u izbornu utakmicu partijama se moraju isplatiti dugovanja", precizirao je on.
Danilović je kazao da treba mijenjati odredbe Zakona o finansiranju kampanje za predsjednika, kako bi se kandidatima novac raspodjeljivao shodno osvojenom procentu na izborima.
On je kazao da ne bi imao ništa protiv da partije dobijaju manje novca, navodeći da je od toga bitnija redovnost isplata.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore kazala je da je ključno pitanje na koji način da se spriječu zloupotreba državnih resursa kako bi izgradilo povjerenje u izborni proces.
"Zloupotreba resursa stvara prednost vladajućoj koaliciji u odnosu na opoziciju pred izborima. Ako trčimo na 100 metara vlast je ispred nas, zbog tih zloupotreba, 90 metara", navela je Jasavić.
Ona je dodala da se mora razmisliti o uvođenju rješenja da partije mogu pozajmljivati novac od države a ne od komercijalnih banaka.
Jasavić je kazala da se ne može porediti budžetsko izdvajanje Crne Gore za finansiranje partija u odnosu na države regiona, jer, kako je kazala, te zemlje imaju mnogo veće državne proračune.
Vlado Dedović iz Centra za monitoring kazao je da je za parlamentarne izbore izdvojeno iz budžeta oko tri miliona, a za predsjedničke izbore oko 1,5 miliona EUR.
"Realnost je da je politički život u Crnoj Gori skup", naveo je on.
Dedović je ocijenio da je izborna administracija u Crnoj Gori košta skupa, i da se mora racionalizovati mreža za sprovođenje izbora.
"U Crnoj Gori ne postoji adekvatna kontrola finansiranja partija, i taj posao mora da radi nezavisna Agencija za antikorupciju", kazao je on, navodeći da predstavnici političkih partija u DIK-u ne mogu kontrolisati njihovo finansiranje.
Dedović je kazao da je 0,5 odsto iz budžeta koliko se troši na finansiranje partija u Crnoj Gori, značajan iznos.
Vuk Maraš iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, kazao je da se moraju jasno razgraničiti nadležnosti DIK-a i DRI.
On je naveo da je plaćanje poslovnih prostora partijama nije u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih partija.
Žugić je kazao da mu nije cilj da kritikuje partije procentom koliko im država daje novca.
On je kazao da novim zakonom treba riješiti objektivne kriterijume na osnovu kojih učesnici izbornih procesa mogu dobiti državni novac.
"Prilika je da se ovim zakonom definišu i ostala sredstva iz kojih se partije finansiraju", dodao je Žugić.
On je kazao da se moraju jasno razgraničiti nadležnosti koje tijelo vrši reviziju a koje nadzor nad sprovođenjem zakona.
Kopredsjedavajući skupštinske Radne grupe, Srđan Milić rekao je da jačanje transparentosti finasiranja partija i kontrole finansiranja kampanja trebaju da budu suštinske izmjene zakona.
"Mora se povesti računa o opasnosti tajkunizacije u finansiranju partija, što je bio skoro problem u jednom primorskom gradu", rekao je Milić.
On je kazao da se značajan broj sudova proglašava nenadležnim u slučaju kada partije tuže opštine zbog dugovanja.
Kopredsjedavajući Radnom Grupom i iz Demokratske partije socijalista Milutin Simović rekao je da se moraju razratiti rješenja koja bi tačno predvijedele nadležnosti DIK-a i DRI-ja.
"Treba da radimo na novom zakonu koji bi bio barijera za sva iskušenja u narednim izbornim procesima", rekao je Simović.
Predsjednik Vijeća za prekršaje, Zoran Živković, rekao je da je problem starog zakona nejasna nadležnost institucija koje su dužne za sprovođenje tog akta.
"Novim zakonom se mora jasno odrediti ko vrši kontrolu i nadzor", naveo je Živković.
Na današnjoj sjednici je dogovoreno da predstavnici Radne grupe parlamenta i Ministarstva finansija u narednih sedam dana zajedno održe sastanak, na kojem bi bio razmatran Nacrt zakona o finansiranju političkih partija.
(MINA)