Cijena nafte je u utorak poslije 17 časova, po srednjeevropskom vremenu, naglo počela da pada i to za gotovo deset dolara za barel,
Cijena nafte je u utorak poslije 17 časova, po srednjeevropskom vremenu, naglo počela da pada i to za gotovo deset dolara za barel, pod uticajem propadanja akcijskih tržišta poslije poslijepodnevnog upozorenja šefa američke centralne banke Bena Bernankija da "američku ekonomiju ugrožava propadanje tržišta nekretnina, napetost na kreditnom tržištu i povećana inflacija".
Tako je poslije početnog nivoa na Berzama od oko 145 dolara za barel, američka laka nafta pala na ispod 136 dolara za barel, a oko 17 časova i 10 minuta kretala se oko 138,80 dolara, objavile su svjetske agencije.
Naftno tržište u svijetu danas je naglo reagovalo pod snažnim uticajem propadanja akcijskih tržišta ubrzanim današnjim istupanjem šefa Američke uprave federalnih rezervi (Fed) Bernankija koji je u svom polugodišnjem izvještaju za Kongres SAD, naglasio da je sada glavni prioritet Centralne banke SAD (Fed) da obnovi stabilnost na finansijskim tržištima.
Investitori su poslije ove njegove izjave izrazili bojazan da je situacija američke ekonomije gora nego što su mislili.
Bernanki je naglasio da se američka ekonomija nalazi u ozbiljnom periodu, kada je ugrožava stalno sve dublje propadanje na tržištu nekretnina, pogoršana situacija na kreditnim tržištima, uz istovremenu povećanu inflaciju, zbog rastućih cijena nafte i hrane.
Finansijska tržišta i finansijske institucije se sada, prema Bernankiju, nalaze "pod značajnim pritiskom", a cijela ova situacija je za centralne bankare Fed-a "veliki izazov" u nastojanju da izaberu najbolju politiku koja bi, istovremeno, trebalo da zadrži privredni rast, a da pri tome ne dozvoli opasno razbuktavanje inflacije.
Bernanki je istupio u Kongresu samo dva dana nakon što je ministarstvo finansija SAD, u tijesnoj koordinaciji sa Fed-om, saopštilo mjere za podršku ključnim dvjema agencijama za finansiranje hipotekarnog tržišta "Fani Mej" i "Fredi Mek", koje su zapale u ogromne finansijske probleme zbog posljedica krize na američkom tržištu nekretnina.
Problemi te dvije finansijske institucije mogu da utiču na cijelu američku ekonomiju, upozoravaju stručnjaci.
Fed je, uprkos svih ovih teškoća objavljenih u polugodišnjem izvještaju, povećao prognozu ovogodišnjeg privrednog rasta u SAD na jedan do 1,6 procenata, sa aprilske prognoze od 0,3 do 1,2 odsto.
Centralna banka SAD je svoju poboljšanu prognozu zasnovala na pretpostavljanom oživljavanju potrošačkih izdataka.
Fed je, takodje, povećao prognozu inflacije u SAD u 2008. godini na 3,8 do 4,2 procenta, sa dosadašnjih 3,1, do 3,4 procenta.
Na izlaganje šefa američke Centralne banke odmah su reagovale evropske berze padom glavnog indeksa FTSEurofirst 300 za 1,9 procenata na 1.112,59 poena.
(Tanjug)