Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije danas podržao predlog rebalansa budžeta za ovu godinu, za koji su glasali samo članovi iz DPS-a.
Za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu glasalo je pet poslanika DPS-a. Protiv je bilo sedam članova Odbora iz Socijaldemokratske partije (SDP), Socijalističke narodne partije (SNP), Pozitivne Crne Gore i Demokratskog fronta (DF), dok je uzdržan bio poslanik Bošnjačke stranke, Almer Kalač.
Ministar finansija Radoje Žugić rekao je da je, u odnosu na važeći zakon, iznos primitaka i izdataka tekućeg budžeta promijenjen i povećan za 63 miliona EUR.
"Bilo je neophodno stvoriti zakonske pretpostavke da se otplate garancija, datih Kombinatu aluminijuma (KAP) kod mađarske OTP i ruske VT banke (VTB) koje su aktivirane pokretanjem stečajnog postupka, zamijene srednjoročnim kreditnim aranžmanima", objasnio je Žugić.
Aktivirane garancije su, kako je objasnio, zamijenjene kreditima i to kod Dojče /Deutsche/ i Erste banke od 60 miliona EUR i Crnogorske komercijalne banke (CKB) od 43 miliona EUR.
"Pravni osnov za potpisivanje ovih ugovora smo imali u postojećem zakonu o budžetu, odnosno u prostoru za zaduživanje u nivou od 250 miliona EUR", rekao je Žugić.
Rebalansom se, kako je naveo, pokušava podvući crta na odnose isporuke energije Elektroprivrede (EPCG) prema KAP-u bez međusobnih ugovora kojima bi se regulisali ti odnosi.
"Ovo je najjednostavniji rebalans ikada predložen parlamentu, ali i kompleksna materija posebno sa pozicije negativnih implikacija na ekonomski ambijent", kazao je Žugić.
Cilj rebalansa je, prema njegovim riječima, i da se uputi nedvosmislena poruka stranim investitorima da su njihova ulaganja u Crnu Goru nešto što mora biti sigurno.
Žugić je ocijenio da je KAP danas značajno manji problem nego u prethodnom periodu i da su negativne posljedice te fabrike po javne finansije daleko niže sada nego ranije.
Poslanik DF-a, Milutin Đukanović, rekao je da ta partija neće podržati rebalans jer ne žele da građani plaćaju poreze i doprinose za EPCG.
"Pozivamo državnog tužioca da ispita poslovanje KAP-a od 2005. godine. Ko god je radio u tom periodu sa KAP-om, da li to bila Vektra, Glenkor, Standard banka, svako je prolazio dobro sem KAP-a", rekao je Đukanović.
On je rebalans nazvao pokušajem reketa prema građanima Crne Gore.
"Sada je državni tužilac našao da hapsi finansijskog direktora. Svakome je jasno da nije on mogao da krade struju ukoliko Vlada ne da odobrenje da se struja otima iz Evropske interkonekcije", tvrdi Đukanović.
On je pitao i ko je dozvolio EPCG da ne plaća poreze i doprinose.
Nebojša Medojević iz DF-a smatra da je ključno pitanje gdje su završile pare iz KAP-a.
"Ovo je privatni posao Mila Đukanovića. Otkažite poslušnost jednoj vladi koja prijeti da državu Crnu Goru baci na koljena. Đukanović to sam može da plati. On ima novac ovo da plati i pošteno bi bilo da časti državu tih 160 miliona EUR u odnosu na milijardu i kusur koliko ima", poručio je Medojević.
On je ocijenio da se svi nalaze u teškoj poziciji, kao i da bi eventualnim usvajanjem rebalansa svi ušli u zonu krivične odgovornosti.
"Nije sporno da se u uslovima ekonomske krize radi rebalans i poveća deficit budžeta, ali zašto to radimo? Zadužujemo se 160 miliona EUR, a zatvara se hiljadu radnih mjesta", naveo je Medojević.
Prema njegovim riječima, ako se usvoji rebalans promoviše se stravična praksa da će svaki kriminalac moći da opljačka neko preduzeće u Crnoj Gori i da fakturu dostavi poreskim obveznicima.
U DF-u, kako je rekao, ukoliko se rebalans ne usvoji očekuju da Žugić podnese ostavku.
"Građani su prevareni i mi pozivamo SDP da ostane dosljedan svojim političkim izjavama i da ne glasa rebalans. Moramo građanima vratiti mandat kako bi ponovo na izborima birali vlast", kazao je Medojević.
Poslanik SDP-a, Damir Šehović, rekao je da neće podržati rebalans iz dva razloga.
"Prvi je zahtjev da građani plate fakturu vlasnika KAP-a, Centralno-evropske aluminijumske kompanije (CEAC) tešku 61 milion EUR, kao i zbog zahtjeva za novim subvenicjama KAP-a preko šestogodišnjeg ugovora sa Montenegrobonusom, što bi državu koštalo oko 90 miliona EUR", objasnio je Šehović.
On je ocijenio da je mnogo važnije da se ne dozvoli da taj fiskalni teret padne na leđa građana, od posljedica po Vladu ukoliko se rebalans ne usvoji.
Podržavanje rebalansa bi, kako je ocijenio Šehović, predstavljalo nepotrebno rasipništvo novca kojeg nema u budžetu.
Šehović je, komentarišući navode Žugića da se rebalansom daje poruka stranim investitorima, soapštio da ne može biti udar na strane ulagače ako se od njih traži da poštuju zakone države i da se ponašaju kao u državama odakle su došli.
"Ne može biti udar na investitore ako tražite da izmiruju poreze državi", tvrdi Šehović.
On je rekao i da je za SDP neprihvatljiv šestogodišnji ugovor između EPCG i Montenegrobonusa, jer bi država za taj period izgubila 90 miliona EUR.
SDP traži da EPCG u razumnom roku plati svaki cent poreza i doprinosa i da se u najskorijem roku okonča stečajni postupak u KAP-u po modelu nikšićke Željezare.
"Rebalans je još jedan u nizu predloga koji bi umjesto rješenja trebalo da produži agoniju koja dugo traje i prazni javne finansije i džepove poreskih obveznika", rekao je Šehović.
Umjesto da investitor, kako je dodao, ulaže u Crnu Goru, njegovala se praksa da država treba da ulaže u investitora.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, ocijenio je da se trenutno svi bave pogrešnim menadžerskim odlukama i pitao da li Vlada treba da to ispravlja.
On je podsjetio da poreski dug iznosi oko 500 miliona EUR, iako u Vladi tvrde da je to cifra od oko 350 miliona EUR.
Zoran Vukčević iz DPS-a je saopštio da se svi moraju odgovorno odnijeti prema trenutku u kojem se nalaze.
"Predlogom rebalansa upravo su definisani načini na koje je moguće riješiti problem odnosa između KAP-a, EPCG i budžeta", rekao je Vukčević.
Vlada je, kako tvrdi, napravila kompletan koncept po kojem je KAP profitabilno preduzeće i koji podrazumijeva 500 radnika, proizvodnju od 50 hiljada tona i struju po cijeni od 27,5 EUR po megavat satu (MWh).
Mladen Bojanić iz Potitivne Crne Gore je rekao da je Crne Gora došla do prelomne tačke koju ne može proći.
"Što god glasali loše je za Crnu Goru u kratkoročnom periodu, jer mi te dugove naročito garancija moramo da platimo", rekao je Bojanić.
Transfere javnim preduzećima od 61 milion EUR, kako je predviđeno rebalansom, odnosno isplatu tog novca EPCG, Bojanić je objasnio činjenicom da to nijesu javna preduzeća, već akcionarska društva.
"To su problemi koje su oni prouzrokovali između sebe", tvrdi Bojanić.
Članovi Odbora su kazali da imaju informacije da je Odbor direktora EPCG desetak puta govorio izvršnom direktoru da naplati dug, ali da menadžment to nije ispunio.
Žugić je odgovarajući na izlaganja članova Odbora rekao da se poslovanje EPCG mora očuvati i da će se, ako se pošalje loša poruka stranim investitorima, »ubiti« ekonomski rast i razvoj.
On je saopštio i da ne zna ko je dozvolio EPCG da u dužem vremenskom periodu ne plaća državi poreze i doprinose.
Žugić je ocijenio da se kroz proceduru usvajanja rebalansa vodi i neki vid političke borbe, ali je ipak pozvao da se kroz to učini što je moguće manje ekonomskih problema.
Iz DF-a su poručili da je očigledno neko iz Vlade usmeno odobrio EPCG da ne mora da plaća porez.
"Da li se to moglo uraditi bez znanja Đukanovića? Ako kažete da jeste onda je haos u Vladi, a ako kažete da nije onda je premijer taj koji je to poremetio. Kako god odgovorite, pogriješili ste", rekao je poslanik DF-a, Milutin Đukanović.
Medojević je saopštio da, kada na neformalnom razgovoru predsjednik Vlade kaže Imate moju riječ", to se kod svih ozbiljnih investitora doživljava kao stav države.
Odbor je predložio parlamentu da usvoji Predlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kojim se predlaže dodatno usklađivanje visine te dažbine na duvanske proizvode i mineralna ulja.
Žugić je objasnio da se predlaže povećanje specifične akcize na duvanske proizvode sa 15 EUR za hiljadu komada ili 30 centi po paklici, na 17,5 EUR ili 35 centi po paklici.
“Na ovaj način pored obezbjeđivanja većeg priliva sredstava od akciza u budžetu na iznos od četiri do pet milliona EUR na godišnjem nivou, stvaraju se i preduslovi za regionalnu uskađenost akciza gdje se samim tim minimizira rizik od potencijalnog rasta ilegalnog tržišta i efekta negativnog prelivanja iz regiona”, objasnio je Žugić.
Predloženom fiskalnom strukturom specifične i proporcijalne akcize, kako je rekao, osigurava se stabilnost tržišta i smanjuje prostor za nelegalnu trgovinu cigareta.
“Kroz nova rješenja smo omogućili kupcima mineralnih ulja koja se upotrebljavaju za pogon poljoprivrdene i šumske mehanizacije, povraćaj ukupno plaćenje akcize i skraćenje roka za povraćaj sa 30 na sedam dana”, zaključio je Žugić
(MINA)