Unaprijeđenje saobraćajne infrastrukture najvažniji je preduslov za dalji ekonomski razvoj Crne Gore, ocijenio je premijer Milo Đukanović
Unaprijeđenje saobraćajne infrastrukture najvažniji je preduslov za dalji ekonomski i društveni razvoj Crne Gore, ocijenio je premijer Milo Đukanović i dodao da je gradnja autoputa najzahtjevniji projekat u tom smislu.
On je kazao da se početak radova na prvoj dionici, čija je realizacija vrijedna oko 800 miliona EUR, očekuje krajem godine.
"Rok za njen završetak je četiri godine, a prema prognozama kineskih partnera u periodu intenzivnih radova biće potreban angažman oko četiri hiljade radnika«, kazao je Đukanović u Skupštini tokom Premijerskog sata.
On je podsjetio da je Vlada početkom jula kao prvorangiranu ocijenila ponudu kineske Kompanije za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC), kao i njene kćerke kompanije Kineske korporacije za izgradnju puteva i mostova (CRBC).
Na taj način su, prema njegovim riječima, stvoreni uslovi za početak pregovaračkog procesa, koji će rezultirati potpisivanjem odgovarajućih ugovora i zaključivanjem međudržavnog sporazuma.
Đukanović je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Milutina Simovića o aktuelnom statusu najznačajnijih investicionih projekata u Crnoj Gori, saopštio da je Vlada predano radila i na realizaciji investicija u oblasti turizma.
On je kazao da se 1. septembra očekuje početak gradnje rizorta u Kumboru, za koji je ugovorena investicija 258 miliona EUR.
"Nakon potpisivanja ugovora sa jednim od najpoznatijih svjetskih operatora One & Only, planirana investicija je povećana na 500 miliona EUR«, rekao je Đukanović.
On je podsjetio da je u junu raspisan oglas za zapošljavanje oko 500 ljudi, dok će prema najavama investitora na realizaciji tog projekta biti angažovano oko tri hiljade ljudi.
»Ekskluzivni rizort, čije otvaranje se očekuje sredinom 2016. godine, zapošljavaće oko dvije hiljade ljudi«, saopštio je Đukanović.
On očekuje da će Porto Montenegro otvaranjem novog Ridžent /Regent/ hotela naredne godine upotpuniti ponudu, dok od septembra počinje realizacija druge faze marine, koja podrazumijeva gradnju novih 230 vezova.
»Samo u ta dva segmenta projekta, biće investirano preko 70 miliona EUR. Porto Montenegro ima oko 280 zaposlenih u Adriatik /Adriatic/ Marinasu ili u kćerkama firmama, dok još oko 300 svakodnevno radi u različitim kompanijama - restoranima, kafićima, spa centrima i drugim sadržajima«, saopštio je Đukanović.
On je podsjetio i da je jedan od najprestižnijih svjetskih operatora, Aman rizort /Resort/, završio 60 miliona EUR vrijednu investiciju na Svetom Stefanu.
»Hotel Aman Sveti Stefan je hotel sa pet zvjezdica. Završena je gradnja Spa centra vrijednog oko 7,5 miliona EUR, a naredne godine se očekuje početak gradnje hotelskog rizorta Kraljičina plaža«, rekao je Đukanović.
On je dodao da je ta investicija vrijedna 55 miliona EUR, od čega će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediti 24 miliona EUR.
Đukanović je saopštio i da bi realizacija projekata Luštica bej rizort /bay Resort/, vrijedna preko milijardu EUR, trebalo da omogući otvaranje hiljadu radnih mjesta.
»To je jedan od najvećih projekata na Mediteranu. Za polovinu oktobra zakazan je početak glavnih radova na prvoj marini. Paralalelno sa prvom fazom, vrijednom do 50 miliona EUR, koja uključuje hotelsko-rezidencijalno naselje i marinu sa 160 vezova za jahte, sredinom sljedeće godine počeće gradnja golf terena sa golf hotelom i vilama«, najavio je Đukanović.
Vlada je, prema njegovim riječima, uspjela da ohrabri investitore projekta Plavi horizonti, Katari /Qatari/ Diar, da nastave investicione aktivnosti, vrijedne oko 250 miliona EUR.
»Očekujemo da će radove početi tokom godine. Imajući u vidu nivo ponude, standard i kategoriju predviđenog hotelskog rizorta, realizacija tog turističkog kompleksa omogućiće zapošljavanje velikog broja radnika«, poručio je Đukanović.
On je dodao da bi sa kompanijom Kvin bič divelopment /Queens Beach Development Company/, ponuđačem za projekat Kraljičina plaža, trebalo da nakon godišnjih odmora bude potpisan ugovor, sa jasno definisanom dinamikom realizacije projekta. Investicija, kojom se predviđa gradnju luksuznog turističkog kompleksa, vrijedna je 180 miliona EUR.
Planirana je, kako je saopštio Đukanović, gradnja visokokvalitetnog turističkog rizorta Maljevik, čija bi okvirna investicija trebalo da iznosi oko 220 miliona EUR. Planski preduslovi bi trebalo da budu završeni u roku od mjesec, dok će investicione aktivnosti početi već krajem godine.
On je poručio i da očekivane investicije u turističkom sektoru iznose oko tri milijarde EUR, tako da, kako tvrdi, nije slučajno što je Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) Crnu Goru proglasio za zemlju koja će u narednom desetogodišnjem periodu biti među onima sa najbržim turističkim razvojem.
Prema tim procjenama, promet će iznositi 1,7 milijardi EUR, a godišnji rast investicija deset odsto, uz učešće od 34 odsto u ukupnom bruto društvenom proizvodu (BDP) do 2023. godine.
Đukanović je kazao da je u toku izrada razvojnog plana za lokalitet Savin kuk, kao i da se uskoro očekuju investitori za gradnju novih 30 kilometara ski staza i osam liftova u vrijednosti od oko 11 miliona EUR.
Trenutno se, prema njegovim riječima, radi i na pripremi projektne dokumentacije za rizort Kolašin 1600, čiju će okosnicu činiti tri hotela. Paralelno se priprema raspisivanje tendera za ski rizort i priprema tenderske dokumentacije za nabavku žičare na lokaciji Kolašin 1600.
Đukanović je naveo i da se u oblasti energetike realizuje više projekata, među kojima je, između ostalog, i izbor partnera koji će raditi na proširenju proizvodnog kapaciteta Termoelektrane Pljevlja, gradnjom drugog bloka.
»Vrijednost radova na drugom bloku TE je preko 300 miliona EUR. Nakon završetka investicije, pljevaljski Rudnik uglja će udvostručiti godišnju proizvodnju, što će značiti angažovanje dodatnih 250 radnika u oba preduzeća«, poručio je Đukanović.
On je rekao i da projekat povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim kablom jednosmjerne struje predviđa investiciju vrijednu 758 miliona EUR. Projekat podrazumijeva i izgradnju 400 kilovoltne (KV) trafostanice na primorju sa priključnim dalekovodima i dalekovodom do Pljevalja.
Ta investicija je vrijedna oko 105 miliona EUR, završetak je planiran za kraj 2016. godine.
Đukanović je najavio i da će informacija o raspisivanju tendera za dodjelu koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika biti na dnevnom redu Vlade, na sjednici koja će biti održana sjutra.
»Fiskalnom politikom je predviđeno da ukupni prihod države od proizvodnje bude na nivou od 60 do 70 odsto od ukupne ostvarene neto dobiti kompanije, što će predstavljati direkne benefite državi nakon početka proizvodnje nafte i gasa«, rekao je Đukanović.
On očekuje da će se potpisivanjem ugovora i dolaskom naftnih kompanija u Crnu Goru stvoriti uslovi za ostvarivanje indirektnih benefita kroz angažovanje i zapošljavanje domaćeg stanovništva, zakupljivanje lučkih prostora, kao i korišćenje kapaciteta aerodroma i brodogradilišta.
(MINA-BUSINESS)