Profesor Đorđije Blažić smatra da Radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva ne treba da se bavi administrativnim pitanjima.
Radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva ne treba da se bavi administrativnim pitanjima, nego da uđe u suštinu izbornog sistema i da ga uskladi sa ustavnim rješenjima, smatra profesor Đorđije Blažić.
On je ocijenio da dosadašnje djelovanje Radne grupe više predstavlja administrativni pokušaj da se riješe neka operativna pitanja što, kako je naveo, nije suština problema, mada je značajno sa aspekta ažurnosti biračkih spiskova.
“Izuzetno je važno da se sada Radna grupa ne bavi administrativnim pitanjima, nego da uđe u suštinu izbornog sistema i da ga uskladi sa ustavnim rješenjima”, kazao je Blažić agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, to prije svega podrazumijeva razdvajanje izbornog sistema državnog i lokalnog nivoa, jer su i funkcije državnog i lokalnog parlamenta potpuno različite.
“To je izuzetno ozbiljan posao i zahtijeva sistemsko usklađivanje i detaljnu elaboraciju svih elemenata koji se tiču izbornog sistema, a ne samo vođenja biračkih spiskova i rješavanja administrativnih pitanja koja su vezana za njih”, rekao je Blažić.
On smatra da je neophodna kompletna reforma izbornog sistema, što prije svega, podrazumijeva da se on usaglasi sa ustavnim opredjeljenjima, a to znači da se omogući građanima da imaju pravo da biraju odbornike i poslanike, a ne da glasaju za izborne liste.
Blažić je podsjetio da je ustavno pravo građana da biraju svoje predstavnike i da budu birani.
“Nažalost, postojeći zakon to pravo ne omogućava građanima. Imamo Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali odbornike i poslanike ne biraju građani, nego političke partije”, pojasnio je on.
Zato je, kako je naveo, prva stvar koju treba omogućiti građanima da biraju odbornike i poslanike, a ne liste političkih partija.
Blažić smatra i da sistem lokalne samouprave zahtijeva nedvosmislenu podjelu i donošenje dva zakona - o izboru poslanika u Skupštini i predsjednika Crne Gore, i o lokalnim izborima.
On je podsjetio da lokalna samouprava, i po Ustavu i po Evropskoj povelji, ima autonomiju, i da građanima treba omogućiti da biraju svoje predstavnike, a ne da glasaju za liste političkih partija.
„To podrazumijeva kompletnu promjenu izbornog sistema i omogućavanje građanima da biraju odbornike, a u prvom redu bi se to moralo odnositi na sistem takozvanih otvorenih lista“, precizirao je Blažić.
On je kazao da je biračko pravo takođe veoma važno pitanje, i da u Crnoj Gori postoji dualizam u toj oblasti.
Ustav je, kako je naveo, precizno odredio uslove za sticanje biračkog prava – punoljetsvo, cenzus od dvije godine prebivališta u Crnoj Gori i crnogorsko državljanstvo.
Blažić je kazao da u zakonima postoje i drugi uslovi, što znači da je zakonodavac, mimo ustavnih ovlašćenja, proširio krug uslova za sticanje biračkog prava.
„Znači, imamo određene uslove koji su neustavni. Jedan od njih je utvrđivanje posebnog cenzusa za lokalne izbore, gdje se traži prebivalište od godinu na području lokalne zajednice, što nije u skladu sa ustavnim rješenjem“, rekao je Blažić.
On je naglasio da se zakonom ne može proširivati krug uslova koji su propisani Ustavom, jer bi to značilo da je zakon jači pravni akt nego ustav.
Prema njegovim riječima, sljedeća neustavnost koja je evidentna i koja je propust ustavotvorca, jeste uslov koji je trebalo unijeti u Ustav, a to je poslovna sposobnost. „Taj uslov nemamo u Ustavu, a imamo u Zakonu o izboru odbornika i poslanika“.
Blažić smatra da je neustavno i to što je Zakonom o biračkim spiskovima propisano da je upis u birački spisak uslov uslov za ostvarivanje biračkog prava.
„Birački spisak je tehničko sredstvo kojim se vodi evidencija birača radi lakšeg sprovođenja izbora, ali ne smije i ne može biti uslov za ostvarivanje biračkog prava“, upozorio je on.
Komentarišući inicijativu da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) preuzme vođenje biračkih spiskova, Blažić je kazao da Zajednica opština, koja se tome protivi, „stoji na jasnom pravnom i ustavnom stanovištu, koje je potpuno ispravno“.
„Kada je riječ o lokalnim izborima, biračke spiskove moraju voditi organi lokalne uprave, i tu nema dileme. To proizilazi iz sistema podjele vlasti i položaja lokalne samouprave u političkom sistemu Crne Gore“, pojasnio je Blažić.
On je dodao da, kad je riječ o parlamentarnim izborima, biračke spiskove bi morali da vode organi državne uprave, i to bi mogao da bude MUP.
„Organi državne uprave mogu te poslove, uredbom ili zakonom, prenijeti lokalnoj samoupravi. Ali nije moguće rješenje da MUP vodi biračke spiskove za lokalne izbore“, kazao je Blažić.
On je ocijenio da se mora voditi računa da buduća rješenja ne narušavaju ustavno-pravni poredak, iako se, kako je naveo, to već deset godina dešava u izbornom sistemu Crne Gore.
„Mnogo je otvorenih pitanja, naročito u domenu biračkih spiskova, jer postoje čitava poglavlja u Zakonu o biračkim spiskovima koja su apsolutno neprimjenjiva. Sva ona zahtijevaju detaljnu analizu, razradu i usaglašavanje novog izbornog zakonodavstva sa ustavnim rješenjima“, zaključio je Blažić.
(MINA)