Država će obezbijediti održavanje Povorke ponosa u Crnoj Gori, rekao je ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović.
Upitan da li smatra da će država imati kapaciteta da odgovori tom testu, i obezbijedi bezbjedno održavanje Parade, Numanović je kazao da se to ne dovodi u pitanje.
“Vlada će se prema toj inicijativi odnijeti sa osjećajem pune senzibilnosti, kao što to čine vlade u savremenim demokratskim društvima. Država i Vlada garantuju pravo na slobodno okupljanje i izražavanje, što predstavlja i naš jasan odnos prema crnogorskoj Paradi ponosa", kazao je Numanović u intervjuu agenciji MINA.
On je naveo da nijedna Vlada u svijetu ne organizuje Paradu ponosa, ali da su, kada se takva inicijativa pojavi vrijeme i društveno politički ambijent pokazatelj ukupnih promjena sazrijevanja jednog društva.
Upitan da li će prisustvovati Paradi koja je za 27. oktobar zakazana u Podgorici, Numanović je ocijenio da je najvažnije šta se suštinski radi na unaprjeđenju položaja LGBT osoba u društvu.
“Podsjetiću da je Vlada još u junu 2012. godine dala odgovor i na to pitanje time što je savjetnik premijera za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije Jovan Kojičić, učestvovao na Paradi ponosa u Splitu", odgovorio je Numanović.
On smatra da je tada poslata jasna poruka čitavom regionu u odnosu na to pitanje.
"Tako da ne vidim razlog da to ne uradimo i u našoj državi. Kao ministar, moj prvenstveni zadatak je da stvaram uslove za unaprjeđenje položaja i poštovanje ljudskih prava svih građana, uključujući i LGBT osobe i nastaviću i dalje posvećeno da radim taj posao", rekao je Numanović.
On je kazao da u Vladi već duži period, kada donose odluke i rješenja za pitanja koja se tiču unapređenja položaja različitih manjinskih grupa, u izradi takvih rješenja učestvuju i oni na koja se ta pitanja odnose.
"To je slučaj i kada je u pitanju položaj LGBT zajednice, pa i konkretno povodom Povorke ponosa. To smo više puta nedvosmisleno potvrdili i pokazali u našem dosadašnjem radu, uključujući i devetnaestomjesečni proces rada na donošenju Strategije unapređenja kvaliteta života LGBT 2013 - 2018", naveo je Numanović.
On je kazao da se da se ”usuđuje reći da su takvi napori i odnos crnogorske Vlade prema ranjivim grupama prepoznati od relevantnih međunarodnih adresa kao primjer za čitav region”.
Prema njegovim riječima, kroz strateški pristup poboljšanja položaja LGBT osoba, Ministarstvo koncipira konkretne mjere, koje će mijanjati obrazac ponašanja prema ranjivim grupama u društvu, što vodi ka većoj otvorenosti i demokratskom pristupu poštovanja načela jednakosti.
Govoreći generalno o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Numanović je kazao da o njihovom poštovanju najbolje govore dosadašnje aktivnosti kreiranjem stabilnog normativnog i institucionalnog okvira i izvještaji međunarodnih organizacija koji ukazuju na ostvareni napredak.
"U prilog toj činjenici ide i članstvo Crne Gore u Savjetu za ljudska prava UN-a što predstavlja jasnu potvrdu naše posvećenosti promovisanju i unaprjeđenju ljudskih prava. Za nas ova odluka predstavlja ne samo mogućnost da učestvujemo i reagujemo na kršenje ljudskih prava širom svijeta već i obavezu da u narednom periodu dalje radimo na poštovanju ljudskih prava u našoj državi", rekao je on.
Numanović je kazao da Crna Gora nije prepoznata kao država sistematskog kršenja ljudskih prava, navodeći da osim aktivnosti Vlade, i društvo mora prepoznati značaj tog pitanja i posvetiti mu se.
„Zaštita ljudskih prava i sloboda ne zavisi samo od kvalitetnog zakonskog i institucionalnog okvira, već jednako važno i od načina razmišljanja, kulture, minimuma ekonomskog blagostanja i ukupnog dostignuća jednog društva. Ljudska prava nijesu nešto što se dosegne, već nešto na čemu se predano radi i što se neprestano razvija", naveo je on.
Kao najveći izazov u oblasti ljudskih prava u narednom periodu, Numanović je istakao promociju i efikasnu zaštitu ljudskih prava marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa, kao što su romska i egipćanska populacija i LGBT osobe.
"Neophodno je intenzivnije raditi na suzbijanju nasilja nad ženama i unapređenju položaja i integraciji osoba sa invaliditetom, adekvatnoj zastupljenosti manjina u sistemu javne vlasti u skladu sa pravima garantovanim Ustavom i zakonom", ocijenio je on.
Numanović je podsjetio da je Zakon o zabrani diskriminacije donešen 2010. godine, navodeći da se primjenom u praksi ukazala potreba za njegovim izmjenama i dopunama kako bi se obezbijedila potpuna i efikasna zaštita od diskriminacije, ali i da bi se zakonski tekst usaglasio sa odredbama prava EU.
On je kazao da su u javnoj raspravi dobijeni predlozi i sugestije koje su prihvaćene u predloženim izmjenama Zakona o zabrani diskriminacije, koji je Vlada utvrdila u četvrtak, čime je, kako je ocijenio Numanović, značajno unaprijeđen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.
U odnosu na pitanje diskriminacije osoba sa invaliditetom, Numanović je pojasnio da je nakon usvajanja opšteg Zakona o zabrani diskriminacije, usvojen i lex specialis Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom kojim je regulisana ta oblast.
“Zato smatralo nepotrebnim postojanje člana u opštem Zakonu koji određuje diskriminaciju osoba sa invaliditetom", kazao je ministar.
On je rekao da su primjedbe nevladinih organizacije koje se bave zaštitom osoba sa invaliditetom djelimično usvojene, tako što je dio člana (stav 2 i 3) unijeti u Predlog zakona, vodeći računa da ne dođe do dupliranja normi sa posebnim Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.
"Imajući u vidu navedeno, očekujem da će usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije biti unaprijeđen sistem zaštite ljudskih prava i zaštite od svih oblika diskriminacije kao i značajan iskorak ka usaglašavanju sa evropskim zakonodavstvom", ocijenio je Numanović.
Govoreći o predsjedavanju Crne Gore Dekadom Roma, on je pojasnio da je osnovna ideja bavljenje horizontalnim temama: rješavanje pravnog statusa, antidiskriminacija, rodna ravnopravnost i smanjenje siromaštva.
"Crna Gora će se potruditi da razvija, predlaže i sprovodi plan rada Dekade koji se sastoji od sastanaka partnera Dekade u vezi relevantnih prioritetnih oblasti, organizuje, upravlja i rukovodi, predstavlja Dekadu na međunarodnom nivou i obezbjeđuje njenu vidljivost, obezbjeđuje redovan protok i razmjenu informacija, osigurava djelotvorno učešće i saradnju između partnera Dekade i drugim relevantnih aktera i da podstiče i administrira aktivno članstvo i mogućnost proširenja inicijative", rekao je Numanović.
Upitan kakvi su planovi države u suzbijanju prosjačenja, on je podsjetio da je to učestala pojava, pogotovu u vrijeme turističke sezone, navodeći da se Uprava policije svakodnevno u svim opštinama sprovodi mjere u skladu sa nadležnostima, kako bi se prosjačenje svelo na najmanju moguću mjeru.
Poseban problem, smatra on, predstavljaju maloljetnici koji se zateknu u prosjačenju bez prisustva roditelja ili staratelja.
“U takvim situacijama, posebno osposobljeni policijski službenici pristupaju utvrđivanju identiteta djece i roditelja ili staratelja, nakon čega o daljem statusu te djece brigu preuzima Centar za socijalni rad. O efikasnosti na polju suzbijanja prosjačenja se može diskutovati, ali je evidentno smanjenje lica koja prose na našim ulicama i raskrsnicama, pogotovu maloljetnika", zaključio je Numanović.
(MINA)