U periodima sjetve i žetve poljoprivredni proizvođači biće oslobođeni od plaćanja akciza za gorivo koje se namjenski troši
![Poljoprivrednici oslobođeni akciza za gorivo Poljoprivrednici oslobođeni akciza za gorivo](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Vlada je odlučila da u periodima sjetve i žetve poljoprivredne proizvođače oslobodi od plaćanja akciza za gorivo koje se namjenski troši, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.
On je kazao da je to odlučeno na sjednici Vlade u četvrtak.
»Kako su bile u toku izmjene i dopune Zakona o akcizama poveli smo razgovor o tome kako pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima da budu konkurentniji i donijeli odluku da u periodima sjetve i žetve poljoprivredne proizvođače oslobodimo od plaćanja akciza za gorivo koje se namjenski troši«, rekao je Ivanović na radnom doručku sa novinarima.
On je dodao da je ovo prvi put da se na ovaj način uređuje pitanje akciza na gorivo u Crnoj Gori i smatra da je to dobra vijest za poljoprivredne proizvođače.
»Na ovaj način mi uvezujemo i mjere podsticaja Agrobudžeta sa jedne strane sa dodatnim mjerama koje nastojimo da realizujemo ove godine jer smo sami svjesni da finansijska sredstva koja imamo na raspolaganju nijesu dovoljna, tako da je moje zadovoljstvo veliko jer mogu da izvijestim o nečemu što je već završeno«, kazao je Ivanović.
Predlog izmjena i dopuna biće, kako je dodao, upućen parlamentu i stupiće na snagu kad bude usvojen.
»Volio bih da je efikasnost parlamenta takva da izmjene stupe na snagu odmah«, rekao je Ivanović.
Vlada je usvojila i Plan osiguranja u oblasti poljoprivrede i opredijeliće oko 300 hiljada EUR za pokrivanje 50 odsto premija osiguranja.
Ivanović podsjeća da to nije prvi, ali očekuje da bude ozbiljniji pokušaj da se osiguranje više koristi u oblasti poljoprivrede zbog brojnih nepogoda i šteta koje nastaju.
»Kod nas, međutim, postoji problem nedovoljne kulture razmišljanja o potrebi osiguranja. Isto tako znam da ne postoji savršenstvo kada su u pitanju proizvodi osiguravajućih kuća, znam da je to biznis za njih. Ali ako pogledamo pričinjene štete tokom pet godina, onda mi se čini da logiku u razmišljanju koju sada imamo moramo zamijeniti na način da sredstva koja smo opredijelili, a koja nijesu mala, to je oko 300 hiljada EUR za pokrivanje 50 odsto premija osiguranja, treba koristiti na način da se što je moguće više zaštitimo od eventualnih rizika i šteta«, poručio je Ivanović.
Na sjednici Vlade u četvrtak usvojen je i Plan podsticaja investicija u oblasti poljoprivrede, što je, kako je kazao, prvi put da je na organizovan način napravljen plan predstavljanja i promovisanja investicionih potencijala u oblasti poljoprivrede.
Ivanović je ocijenio da je u ovom momentu važno pokretanje proizvodnje na parcelama koje se godinama nijesu obrađivale poput Šaskog jezera i Grahova.
»Siguran sam da možemo identifikovati i neke druge parcele, ali ono što mi se čini da je gotov grijeh to je da ti zemljišni kompleksi ostaju prazni u situaciji kada svi pričaju, ali malo ko hoće da povuče konkretne poteze i uradi nešto da se smanji uvoz, a poveća proizvodnja hrane u Crnoj Gori. Dakle, resurse imamo i učinićemo sve što možemo, proceduralno, da se barem ova dva projekta završe do kraja godine«, saopštio je Ivanović.
Za te projekte, kako je dodao, postoji konkretno interesovanje investitora iz Crne Gore, regiona, Evropske unije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Ukrajine.
Može se dogoditi da idemo sa kratkoročnim tenderom da bi pokrenuli proizvodnju za samo godinu, a da tek onda idemo u dugoročni zakup.
Ivanović je saopštio da je Ministarstvo povezalo četiri nezaposlena poljoprivredna proizvođača iz Zete i dva hotela na način da je sprovedena procedura provjere kvaliteta zemljišta i sve radnje koje su potrebne da bi se identifikovali proizvodi koji su mogu na tom zemljištu proizvoditi s jedne strane i s druge strane potrebe hotela Zija i Tara.
»To je naš odgovor na ono čuveno pitanje tržišnih viškova«, poručio je Ivanović i dodao da bi poljoprivredni proizvođači trebalo da svoje proizvode pokušaju direktno da plasiraju na tržište Crne Gore jer ima prostora posebno u godinama u kojima se bilježi rast posjete turista.
On je saopštio da se dva puta više proda na domaćem tržištu nego što se izveze.
Ivanović je ponovio da Ministarstvo nema sredstava da otkupljuje tržišne viškove, što ne znači da oni neće biti otkupljivani i da će to raditi firme koje su to godinama radile.
»Smatrao sam da je korektno da, onog momenta kada sam saznao da te pozicije nema u budžetu, o tome obavijestim poljoprivredne proizvođače. Zbog toga je bila ta moja izjava koja je interpretirana na način da u Crnoj Gori postoji obustava otkupa tržišnih viškova. To nije tako«, objasnio je Ivanović.
On je dodao da Crna Gora nema problem tržišnih viškova, čak ima manjak pojedinih poljoprivrednih proizvoda, kao na primjer paprike i krompira.
Ivanović nije siguran da su tačne informacije da su cijene voća i povrća u Crnoj Gori najveće u regionu i naveo primjer dva teksta u različitim novinama o cijenama malina.
»U jednom piše nikad manja otkupna cijena malina, a u drugom nikad veća. Kome da vjeruje poljoprivredni proizvođač?«, pitao je Ivanović.
On je saopštio da je otkupna cijena malina ove godine u odnosu na prošlu veća 40 odsto.
Ivanović je poručio proizvođačima da se udružuju, kako bi smanjili troškove.
»Mala gazdinstva ne mogu da se nose sa onima koji imaju velike površine. Moramo razmišljati o procesu ukrupnjivanja«, smatra Ivanović.
On je saopštio da raste proizvodnja mlijeka tako da nijesu bili u pravu proizvođači koji su tražili veće podsticaje.
»Nije se ništa dramatično dogodilo, a neki od najbučnijih proizvođača mlijeka imaju najveće premije u regionu«, naveo je Ivanović.
U ratarstvu se, kako je dodao, takođe, bilježi rast, a na teritoriji Zete i Tuzi čak 270 odsto.
Ivanović je podsjetio da je šest crnogorskih proizvođača do sada dobilo evropski izvozni broj i da postoji još njih koji smatraju da bi trebalo da ga dobiju.
Proizvođači koji žele evropski izvozni broj treba pismeno da se obrate Ministarstvu, koje šalje dopis inspektorima iz Dablina da dođu u najkraćem mogućem roku na osnovu sporazuma sa Evropskom komisijom.
»Ali, ukoliko se desi da ne ispunjavate sve standarde, njihov sljedeći dolazak je tek za tri godine. Ja ne želim da rizikuje u ovom momentu, ali ukoliko neko od proizvođača mesa hoće da rizikuje, uradićemo to«, saopštio je Ivanović. »Meni se čini da je pametnije provjeriti sve to«.
(MINA-BUSINESS)