Dukljanska akademija nauka i umetnosti (DANU) najavila je da će vratiti 25 do sada dobijenih Trinaestojulskih nagrada.
DANU se za ovakav potez odlučio jer je ove godine ta nagrada pripala i dvojici knjiženika, Iliji Lakušiću i Gojku Čelebiću, koji su, kako se tvrdi, uporni protivnici nezavisne države Crne Gore.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučio je u srijedu da ovogodišnji dobitnici tog priznanja budu politikolog iz Hrvatske Radule Knežević, književnik Ilija Lakušić i književni kritičar Gojko Čelebić, što je izazvalo reakcije u crnogorskoj javnosti.
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Jovo Pejović ocijenio je da "komentari pojedinih režimskih intelektualaca, novinara i analitičara da je odluka žirija anticrnogorska, ne bi zavrijeđivala posebnu pažnju, da se ne radi o opasnoj ideološko-šovinističkoj matrici".
On je rekao da, po toj matrici, svi oni koji su na referendumu eventualno glasali za zajedničku državu sa Srbijom nemaju nikakva prava na nagrade, učešće u društvenom životu, i treba ih na svaki način marginalizovati i staviti im do znanja da su građani drugog reda.
DANU, međutim, smatra da je ovogodišnje dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade dvojici dokazanih upornih protivnika nezavisne države Crne Gore i jednom posve anonimnom zagrebačkom politikologu nije samo ubjedljiv dokaz grubog anticrnogorskog ponašanja žirija, već i dokaz ozbiljnih slabosti, pa čak moralnog rasula nekih vodećih državnih institucija.
"Ova nagrada, ni po imenu ni po zakonu, ne diskriminiše nikoga ni po vjeri ni po naciji, ali isključuje samo one građane koji ili ne rade ništa što je od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ili rade protiv Crne Gore", saopšteno je iz DANU.
Navodi se, naime, da Čelebić I Lakušić nisu dobili Trinaestojulsku nagradu za književno djelo već za "djela, odnosno nedjela što su decenijama radili protiv Države Crne Gore".
"Ne postoji dokaza, izjava, intervjua samozvanog pišca Čelebića i Miloševićevog revnosnog ambasadora da je on ikada izrekao odrednice crnogrrska književnost, crnogorski jezik, crnogorska kultura i crnogorska nacija. Što se tiče pisca Gojka Čelebiće, poznato je da mu je Danilo Kiš, kada ga je ovaj posjetio u Parizu, savjetovao da se ne bavi literaturom. Takođe i Mirko Kovač, o čemu postoji i pisani dokaz, nedavno izjavio da Čelebeićevi romani ne mogu da se čitaju", navode iz DANU.
Ocjenjuje se i da je Ilija Lakušić istaknuti srpski nacionalni radnik u Crnoj Gori i da je predsjednik Udružnnja književnika Crne Gore i Hercegovine, "što znači da to njegovo crnogorsko-udruženje kopča za postepeno preoblikovanje Crne Gore u Republiku Srpsku".
Predsjedništvo DANU podsjeća da je Lakušić, rame uz rame sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem i Radovanom Karadžićem, na prvo mjesto stavio rušenje Mauzoleja "kada je, sticajem čudnih partijskih odnosa, imenovan za ministra kulture",
Navodi se i da je pravi povod za ovo saopštenje DANU odbrana časti Trinaestojulske nagrade, odbrana 13. jula, crnogorskog antifašizma i ukazivanja državi Crnoj Gori da se neke njene najodgovornije institucije ponašaju kao da su institucije Republike Srpske.
"Ovih će dana Trinaestojulci DANU vratiti svoje diplome Skupštini Crne Gore", poručuju iz crnogorske Akademije.
Inače, u Crnoj Gori djeluju dvije akademije nauka - DANU i CANU.
DANU je osnovana 1998. godine pošto se CANU smatrala prosrpskom i sredstvom srbizacije Crne Gore. DANU je ime dobila po staroslovenskoj državnoj tvorevini Duklji.
(Tanjug)