Za usvajanje Zakona o povećanju PDV-a glasala 42 poslanika, 34 je bilo protiv, a jedan uzdržan
Skupština Crne Gore usvojila je izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koje podrazumijevaju povećanje stope sa 17 odsto na 19 odsto.
Za usvajanje predloženih izmjena i dopuna glasala su 42 poslanika, 34 je bilo protiv, a jedan uzdržan.
Skupština je prihvatila samo amandman poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI), Ljerke Dragićević, kojim se predviđa brisanje apart hotela iz kategorije za koju se obračunava niža stopa PDV-a od sedam odsto i prelazak u onu sa višom stopom.
Prihvaćen je i amandman poslanika Demokratskog fronta (DF), Emila Labudovića, kojim se predviđa viša stopa PDV-a za oblast privređivanja od igara na sreću.
"Oblast privređivanja od igara na sreću izuzeta je iz bilo koje stope PDV-a. Ne samo što oni ne plaćaju PDV, nego ne plaćaju ni osnovni porez na osnovu stvarnog prihoda", objasnio je Labudović.
Potrebnu većinu, između ostalih, nije dobio amandman koji je, na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dostavila grupa poslanika iz vlasti i opozicije i koji je potpisivanjem peticije podržalo 12 hiljada građana.
Poslanik DF-a, Jelisava Kalezić, je obrazlažući amandman navela da je očigledno da se predložena mjera preduzima da bi se nadoknadila »krađa struje« vlasnika podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP).
"To se desilo uz blagoslov ili žmurenje vlasti i menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), a sada građani to treba da plate", kazala je Kalezić i dodala da 12 hiljada potpisa građana obavezuju sve.
Povećanje PDV-a stupiće na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu. Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori se nije mijenjala od donošenja zakona, 2003. godine.
U Vladi od povećanja stope PDV-a za dva procentna poena očekuju prihode na godišnjem nivou između 35 i 40 miliona EUR. Oni smatraju i da će ta mjera u sadejstvu sa ostalim mjerama fiskalnog prilagođavanja doprinijeti potrebi smanjivanja javnog duga, a time se i pozitivno odraziti na veći nivo fiskalne stabilnosti, odnosno održivosti i finansijske i ukupne makroekonomske stabilnosti.
Predstavnici izvršne vlasti tvrde i da povećanje stope sa 17 na 19 odsto, uz zadržavanje niže stope od sedam odsto, neće imati veliki uticaj na nivo standarda građana i dijelom na konkurentnost naše ekonomije.
Vlada je odlučila da nižu stopu od sedam odsto i nultu ne mijenja.
Niža stopa PDV-a odnosi se, između ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, računarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe.
U Vladi očekuju da će mjera povećanja PDV-a biti privremenog karaktera i da će se, momentom ostvarenja nultog deficita vratiti na prethodnu stopu PDV-a.
Skupština je danas usvojila i Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja, koji bi, prema riječima predstavnika Vlade, trebalo da obezbijedi veći nivo pravednosti. Za usvajanje tog Zakona glasala su 52 poslanika, 11 je bilo protiv, a jedan uzdržan.
Skupština je usvojila amandman poslanika SNP-a, Srđana Milića, Aleksandra Damjanovića i Velizara Kaluđerovića, koji se odnosi poreske dužnike i čije bi neusvajanje, kako su obrazložili, dovelo do neobjavljivanja liste poreskih dužnika 1. jula.
"Vlada nije prihvatila amandman kojim tražimo da se briše odredba predloženog zakona koja je izbrisala zakonsku osnovu u Zakonu o poreskoj administraciji da se objavi lista poreskih dužnika", saopštio je Damjanović.
Prema njegovim riječima, Zakonom o poreskoj administraciji predviđeno je objavljivanje liste poreskih dužnika 1. jula.
Iz Vlade su ranije objasnili da je Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja potreban kako bi se sublimirao nivo sive ekonomije, naplatili javni prihodi i uveo poreski red. Zakonom se nameće i obaveza da preduzeća i preduzetnici definišu svoje blagajničke maksimume kod posebno specifičnih oblika poslovanja, kao i da blagajnički maksimum može biti i veći od nivoa predviđenog zakonom, ali uz odobrenje Poreske uprave (PU).
Među važnim normama je i obaveza da se vlasniku preduzeća ili preduzetniku i povezanim licima sa učešćem preko 30 odsto u situaciji kada je u stečaju ili likvidaciji, ne dozvoljava otvaranje nove firme ukoliko je neizmirena obaveza prema povjeriocima i nijesu izmirili poreske dugove.
Zakon uređuje i ostale vidove plaćanja, kompenzaciju, cesiju, asignaciju, preuzimanje duga i potraživanja i na taj način uvodi potpuniji red u fiskalnu i finansijsku oblast.
Zakonom se utvrđuje zabrana obavljanja neregistrovanih djelatnosti bez prethodne registracije, kao i obaveze banaka da poreskom organu dostave podatke o transfernim plaćanjima.
(MINA, MONDO)