Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti je proteklih dana izazvao oštre reakcije u javnosti.
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojim je nadoknada koju će država refundirati poslodavcu za porodiljska odsustva, ograničena na dvije prosječne zarade u državi, odnosno na 960 EUR.
Predloženi zakon podržala su 42 poslanika, dok je protiv glasalo 16 predstavnika Socijalističke narodne partije (SNP) i Pozitivne Crne Gore.
Predsjednik parlamenta ranko Krivokapić kazao je da je na Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti podneseno ukupno 136 amandmana.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja se, kao predlagač, ranije saglasilo da amandmani Socijaldemokratske partije (SDP) koji, između ostalog, predviđaju da se naknada koju država refundira poslodavcima za porodiljska odsustva ograniči na dvije prosječne zarade, budu uvršteni u Predlog zakona.
Predlagač je prihvatio i amandman SDP-a koji se odnosi na porodilje koje su na Birou za zapošljavanje, i kojim je predviđeno da visina naknade za njih bude 63,5 umjesto dosadašnjih 26 EUR.
U Predlog je uvršten i amandman SDP-a koji predviđa da usklađivanje visine naknada bude po istom principu kao i usklađivanje visine davanja iz sličnih oblasti, poput penzija.
Predlagač je prihvatio i amandman te partije kojim se predviđa da se visina osnova za naknade usklađuje polugodišnje, s tim što bi se, kao odnos ponovo koristio zbir polovina prosječne plate i zbir polovina rasta ili pada troškova na godišnjem nivou.
Na plenumu su odbijeni svi amandmani koje su podnijele Socijalistička narodna partija (SNP), Pozitivne Crna Gora, i Liberalna partija.
Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović ocijenio je da je, s obzirom na to koliko je amandmana podneseno na Predlog zakona, jedini logičan potez bio da se taj akt povuče iz skupštinske procedure.
Ova Vlada, međutim, svjesno toleriše odlivanje miliona EUR iz budžeta koji navodno idu za refundaciju naknada za vrijeme porodiljskog odsustva, i taj iznos se iz godine u godinu povećava, a pritom imamo pad broja novorođene djece, naveo je Kaluđerović.
On je poručio da SNP neće odustati dok se to ne istraži jer, kako je naveo, Vlada to niti hoće, niti smije da učini.
Poslanik Pozitivne Ana Ponoš kazala je da je Vlada, predlažući takav zakon, pokazala izuzetnu neosjetljivost.
Ona je kao primjer navela da Vlada nije imala sluha za predlog Pozitivne da majke sa invaliditetom imaju pravo na određenu naknadu koja bi, s obzirom na mali broj tih žena u Crnoj Gori, državni budžet koštala svega 3,9 hiljada EUR mjesečno.
Ponoš je, u tom kontekstu, podsjetila na veliki broj službenih automobila koje Ministarstvo rada i socijalnog staranja ima na raspolaganju, i velike troškove za njihovo održavanje.
Ministar Predrag Bošković ponovio je da je osnovni razlog za izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti sprječavanje zloupotreba u toj oblasti.
Vaše zalaganje da se ovaj zakon ne usvoji jedino vidim, suštinski, na taj način da se zalažete za zaštitu zloupotreba postojećeg zakona, kazao je Bošković, što je izazvalo negodovanje opozicionih poslanika.
On je, govoreći o zloupotrebama iz prethodnog perioda, naveo primjer jedne stomatološke ordinacije u kojoj su dvije doktorke stomatologije prije odlaska na porodiljsko imale platu 188 EUR neto.
Nakon odlaska na porodiljsko, izmjenom ugovora o radu, plate su im podignute na 1,4 hiljade EUR, a nakon povratka s porodiljskog opet 188 EUR, kazao je Bošković.
On je dodao da neće saoopštiti o kojoj se ordinaciji radi, a da će poslanici dobiti sve informacije.
Utvrdićemo i da li je bilo nevladinih organizacija, koje su ovdje bile najglasnije, koje su zloupotrebljavljale ovo pravo, i da li ima drugih koje su se time bavile, poručio je Bošković.
Potrebnu većinu nije dobio ni amandman poslanika Hrvatske građanske inicijative Ljerke Dragićević kojim je bilo predviđeno da se iz Predloga zakona briše odredba kojom se pravo na dječiji dodatak ograničava na troje djece u porodici, iako je taj amandman ranije dobio podršku matičnog Odbora.
Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti izazvao je oštre reakcije u javnosti, kako u nevladinom sektoru, tako i kod predstavnika sindikata i poslodavaca.
Proglas koji je sačinilo 16 nevladinih organizacija, i u kojem se ukazuje na sve nedostatke predloženog zakona, za nepunih sedam dana podržalo je oko 50 udruženja i više od 7,7 hiljada građana.
(MINA)