U Upravi za igre na sreću ocijenili da je konkurencija u oblasti onlajn kockanja putem interneta na teritoriji Crne Gore velika i nelojalna.
Konkurencija u oblasti onlajn kockanja putem interneta na teritoriji Crne Gore velika je i nelojalna sa aspekta priređivača koji posluju u skladu sa zakonima, ocijenili su u Upravi za igre na sreću.
Iz Uprave su agenciji Mina-business kazali da veći broj stranih operatora, odnosno priređivača, nudi usluge onlajn kockanja građanima Crne Gore, tačnije njihovi servisi su apsolutno dostupni osobama čija IP (Internet Protocol) adresa računara ukazuje na geografsku poziciju u Crnoj Gori.
Putem interneta u svijetu se prepoznaje više od 15 hiljada stranica, a u Crnoj Gori aktivno se igra ili kocka na 90 web stranica.
»Ovaj vid konkurencije je nelojalan sa aspekta priređivača koji posluju i koji bi htjeli poslovati u skladu sa zakonima Crne Gore. Postavlja se pitanje kako se odnositi prema problemu nelojalne konkurencije i da li se kretati u pravcu izgradnje jake lojalne konkurencije ili možda težiti uništenju nelojalne konkurencije«, naveli su iz Uprave i dodali da je na ova pitanja teško dati precizne odgovore.
Kako bi sagledali stanje, Uprava za igre na sreću Crne Gore zatražila je pomoć i iskustva iz okruženja. Kao primjer ističu zahtjev za blokiranje internet sajtova provajdera u Srbiji kojima nadležna uprava nije dala saglasnost na priređivanje igara na sreću.
Zahtjev za blokiranje u Srbiji je upućen nakon pribavljenog mišljenja Republičke agencija za elektronske komunikacije Srbije (RATEL). Međutim, na ovaj zahtjev se gotovo nijedan internet provajder nije izjasnio, niti je postupio po zahtjevu.
U crnogorskoj Upravi smatraju da to pokazuje da je traženje cenzure interneta jako nepopularna mjera i ne baš prisutna na teritoriji Evrope.
»Koliko je ovo osjetljivo područije govore skorašnje činjenice vezane za usvajanje međunarodnog sporazuma poznatijeg pod skraćenicom ACTA-a«, podsjećaju iz Uprave.
Sporazum o borbi protiv falsifikovanja i piraterije, poznatiji kao ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), odbijen je u Evropskom parlamentu u julu prošle godine. Ovaj dokument nema direktne veze sa kockanjem, ali tumačenje njegovih normi otvara mogućnost cenzure interneta, što je izazvalo velike proteste širom svijeta, organizovanje neformalnih grupa hakera koje stalno preduzimaju protivpravne aktivnosti na internetu.
»Činjenica je da cenzura interneta nije popularna u Evropi, a razloge za takvu poziciju možda možemo pronaći u sistemu evropskih vrijednosti, ljudskih prava i osnovnih sloboda«, rekli su iz Uprave.
Oni su ocijenili da se na predloženu mjeru Uprave za igre na sreću Srbije, koja se ticala blokiranja nelegalnog sadržaja može istaći veoma snažan prigovor protivustavnosti jer tajnost pisama i drugih sredstava opštenja, prema Ustavu Srbije, proklamuje tajnost, a odstupanja su dozvoljena samo na određeno vrijeme i na osnovu odluke suda.
»Zato se postavlja pitanje kako ući u ovaj naočigled mogući problem i kod nas u Crnoj Gori. Ako internet shvatimo kao sredstvo komunikacije, što u osnovi to i jeste, mogućnosti ograničavanja ovog vida komunikacije postoje samo ukoliko za to postoji odluka suda«, konstatovali su u Upravi.
Iako ovo jeste jedan vid bazičnog tumačenja Ustava, ustanovljeni principi u pravu EU slični su ovakvom stavu. Sud je taj koji mora da odluči o mogućnosti blokiranja sadržaja na internetu.
»Međutim, ovi principi su u praksi daleko od idealnih i lako ostvarivih. Da bi se došlo do pravosnažne sudska presude koja omogućava blokiranje pristupa neke nelegalne onlajn kladionice, treba prvo povesti postupak protiv onih koji pružaju usluge onlajn igara na sreću bez prethodno ispunjenih zakonom utvrđenih uslova«, objasnili su iz Uprave.
Tu se, kako se dodaje, otvara čitav set pravnih pitanja iz oblasti međunarodnog privatnog prava, a nedostatak zakonske i podzakonske regulative u Crnoj Gori u ovoj oblasti otvara čitav niz problema koji se tiču pravne sigurnosti.
»Postavlja se pitanje kako zaštiti legitimne interese industrije kockanja koja je pod jakim udarom nelojalne konkurencije iz inostranstva. Činjenica je da je potrebno donijeti novi zakon i set podzakonskih akata kojima bi se razradile pojedine uopštene i dovoljno nejasne norme koje će se u međuvremenu pojaviti«, smatraju u Upravi.
Pored toga, kako su kazali, ukoliko Crnoj Gori razvoj onlajn kockanja postane zanimljivo područje, nelojalne konkurencije će biti sve manje.
»Dakle, da bi Crna Gora bila interesantna za ovaj vid industrije neophodno je urediti dalje zakonodavno i podzakonsko uređenje, promjenu poreske, naravno i kaznene politike. Međutim prije donošenja dodatne regulative u ovoj oblasti neophodno je stvoriti opštu strategiju razvoja onlajn igara na sreću u Crnoj Gori«, rekli su iz Uprave.
Strategija mora da bude u skladu sa definisanim političkim ciljevima i drugim nacionalnim strategijama koje se tiču razvoja informacionih tehnologija, kojim se teži značajnom povećanju upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija kod građana i razvoju dalje regulative u ovoj oblasti u skladu sa opštim principima u Evropskoj uniji.
»Jasna strategija razvoja onlajn kockanja mora da sadrži jasne ciljeve razvoja ovog vida industrije, ciljeve javnog poretka i socijalne politike vezane za kockanje, mjere u okviru politike zaštite potrošača kao i okvirne mjere borbe protiv bolesti zavisnosti od kockanja, pranja novca i slično«, poručili su iz Uprave.
Međutim, kako su dodali, u ovom trenutku postavlja se pitanje šta državni organi mogu da urade po pitanju sprječavanja nelojalne konkurencije u kratkom roku.
»Čini se da akcioni prostor nije velik. Državni organi, prije svega organi uprave trebalo bi da uspostave saradnju sa tijelima zaduženim za organizovanje igara na sreću u onim državama u kojima su registrovani oni koja pružaju usluge onlajn kockanja na teritoriji Crne Gore, a bez odobrenja Uprave za igre na sreću. Aktivnom saradnjom i ukazivanjem na problem možda bi moglo da se utiče na smanjenje nelojalnog poslovanja, na eventualno kažnjavanje onih koji zloupotrebljavaju internet », zaključili su u Upravi.
(MINA-BUSINESS)