Preduzeća i Unija poslodavaca pozdravljaju Vladinu odluku da se šestocifreni poreski dug državi vrati nekretninom, prenosi Antena M.
I ekonomski analitičari smatraju da je to dobar način da poreski obveznici vrate ono što duguju. Iz Poreske uprave saopštili su nam da je odziv dužnika dobar a da očekuju još veće interesovanje do isteka roka.
Vladina Uredba koja se primjenjuje od 13. aprila omogućiće poreskim obveznicima koji duguju preko 100 hiljada eura da umjesto novcem taj dug državi plate nekretninom.
Samostalni savjetnik u Poreskoj upravi Milica Vuletić kaže da se procedura naplate duga vrši na zahtjev poreskog obveznika. Dug poreskih obveznika za sada je 354 miliona eura, kaze Vuletic:
«Zahtjev za plaćanje poreskog duga imovinom podnosi se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Uredbe. I do sada je bilo interesovanja od strane poreskih obveznika i to naročito u područnoj jedinici Podgorici. Do isteka tog roka očekujemo još veće interesovanje.»
Likvidnost crnogorskih kompanija masovno je ugrožena, a efektivnog novca na računima kompanija sve je manje. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da je ta Uredba Vlade jako dobro rješenje:
«Uredba Vlade potpuno je na mjestu iz prostog razloga što ako postoje poreska dugovanja, pogotovo ako su veća od 100 hiljada, onda bolje da ih naplatite u bilo kom vidu nego da ih ne naplatite.»
Ekonomski savjetnik u Uniji poslodavaca Ana Rašović smatra da će će se na taj način smanjiti i broj blokiranih preduzeća:
« Kada je u pitanju olakšanje naplate poreza smatramo da će se na taj način smanjiti poreski dug, oslobodiće se sredstva koja su preduzećima potrebna da u normalnim okolnostima nastave poslovanje. Među našim članovima imamo najava da već postoji veliko interesovanje za primjenu te Uredbe.»
U situaciji visoko izražene nelikvidnosti prirodno je da firme nemaju dovoljno novca da isplate sve obaveze pa samim tim ni poreske. Kostić ističe da ispunjavanje poreske obaveze i na takav način vrlo poželjno:
«Uz pretpostavku da će Vlada kasnije uspjeti da tako preuzetu nekretninu na ime duga transformiše iz tog manje likvidnog, fizičkog u novčani oblik koji je Vladi potreban. A osim toga Vlada ima značajnih troškova i u dijelu plaćanja zakupa za poslovne prostore koje koristi pa se eventualno i takvi prostori mogu iskoristiti za smanjenje tekućih, operativnih troškova Vlade.»
Vasilije Kostić ističe međutim da sve što se donese u dobroj namjeri ne mora da bude i funkcionalno. Zloupotrebe takvih uredbi vrlo su moguće ali od Vlade se očekuje, kaže Kostić, da definiše jasne parametre na koji način će se Uredba efikasno koristiti.
(MONDO)