Irski premijer izjavio je da nema "očiglednog rješenja" problema između Irske i EU poslije odluke irskih birača da kažu "ne" Lisabonskom ugovoru.
Irski premijer Brajan Kauen izjavio je da nema "očiglednog rješenja" za dilemu sa kojom se suočavaju Irska i Evropska unija poslije odluke irskih birača da na referendumu o Lisabonskom ugovoru kažu "ne" tom reformskom dokumentu Unije.
Irski premijer je za radio stanicu RTE rekao da ne postoji "brzo rješenje" za ovaj problem.
"Nije poznato kako ćemo nastaviti odavde", rekao je Kauen i dodao da u pronalaženju rješenja mora postojati saradnja svih država članica Unije.
"Želim da Evropa pokuša i omogući neka rješenja, umjesto da sugeriše da je to samo problem Irske", rekao je Kauen.
On je odbaco mogućnost bilo kakvog pridruženog članstva Irske u Uniji, poslije ovakve odluke irskih birača.
Šef njemačke diplomatje Frank Valter Štajmajer predložio je u subotu da bi Irska mogla da privremeno odustane od napora na bližoj integraciji, dok drugih 26 članica Unije nastave sa ratifikacijom LIsabonskog ugovora.
"Želim da Irska nastavi da bude konstruktivan član Unije. (...) Iskreno vjerujem da je budućnost Irske u srcu EU", rekao je Kauen.
Irska vlada nije isključila mogućnost ponovnog održavanja referenduma. kao što je bio slučaj 2001. sa Sporazumom iz Nice, koji su irski glasači poslije početnog odbacivanja na referendumu, prihvatili godinu dana kasnije.
Šef britanske diplomatije Dejvid Miliband izjavio je u nedelju da Irce ne treba "gurati" u ponovni referendum.
Prema rezultatima refernduma koji je 12. juna održan u Irskoj, protiv ratifikacije Lisabonskog ugovora izjasnilo se 53,4 odsto glasača, nasuprot 46,6 odsto, koliko ih je bilo za taj dokument.
Lisabonski ugovor, koji je zamjena za neuspjeli ustav EU, prema prvobitnom planu, trebalo je da stupi na snagu 1. januara 2009.
Od ukupno 27 država članica EU, do sada je 18 nacionalnih parlamenata ratifikovalo tekst sporazuma, a osam to tek treba da urade, među njima i parlamenti Velike Britanije, Holandije i Italije.
Ustav Evrope, čija je blaža verzija Lisabonski ugovor, odbacili su 2005. na referendumima birači u Francuskoj i Holandiji.
Poslije irskog "ne" sporazumu iz Lisabona, Evropska unija je ponovo potonula u institucionalnu krizu, koja je podriva već desetak godina, piše “Mond” u uvodniku.
EU je pokazala da je "nesposobna da prilagodi svoje funkcionisanje uzastopnim proširenjima, dok sve veći broj članica zahtijeva neodložnu reformu institucija”, ističe list.
Uvodničar "Monda" konstatuje da će irsko odbijanje minipovelje, koja je "tako draga" predsjedniku Nikoli Sarkoziju, biti teret Francuskoj kao predsjedavajućoj EU od 1. jula.
"Šest narednih mjeseci će biti podriveno institucionalnim pitanjima", umjesto da u centru pažnje budu pitanja za koja su građani bitno zainteresovani, poput pitanja imigracije, energije ili poljoprivrede.
"Ne postoji plan B. Francuzi i Nijemci su najavili zajedničku inicijativu u slučaju odbacivanja povelje na irskom referendumu, ali su se zadovoljili pozivom na nastavak ratifikacije sporazuma iz Lisabona", konstatuje list.
Poslije francuskog i holandskog odbijanja nacrta evropskog ustava 2005. godine, irsko "ne" pokazuje da nije moguće reformisati EU ako se ne odustane od pravila jednoglasnog odlučivanja, piše list.
Uvodničar "Monda" primjećuje da ostaje samo jedna mogućnost - stvaranje avangardne unije, koju bi činile zemlje spremne da prihvate pravilo odlučivanja većine kako bi se produbila integracija.
Ukoliko doprinese ovom rješenju, irski glas bi mogao biti prilika za Evropu, konstatuje "Mond".
(Tanjug)