Osim plata, Pešić upozorava i na hronične probleme – od preopterećenosti sudija do neadekvatnih prostornih kapaciteta, koji već godinama guše pravosuđe.
Na dnevnom redu vanredne sjednice 2. februara su i izmjene seta zakona koji se odnose na pravosuđe. Međutim, činjenica da crnogorski poslanici nijesu uspjeli da ih usvoje do kraja prošle godine, koštaće sudije i tužioce – od 1. februara primaju 30 odsto manje plate. To znači da će im januarska zarada biti ista kao i prije prošlogodišnjeg povećanja, odnosno kao ona koja je važila do ljeta.
Iz Udruženja sudija su za Televiziju Vijesti kazali da će najviše biti pogođene sudije osnovnih sudova, koje već rade pod najvećim pritiskom, a imaju i najniža primanja u sistemu.
U novoj godini, sudije i tužioci će imati nova, ali zapravo stara primanja – januarske zarade biće im kao one koje su primali do polovine ljeta, kada su im povećane za 30 odsto, kroz izmjenu zakona.
“Ova izmjena koja je važila do 1. januara se više ne primjenjuje, što znači da će sasvim izvjesno tužioci, sudije Ustavnog suda, u januarsku platu primiti bez tog uvećanja od 30%. Udruženje sudija Crne Gore još u oktobru, tačnije 1. oktobra, uputilo je inicijativu Ministarstvu pravde da se na vrijeme reaguje, da ne bi došli u situaciju da se taj rok prekine”, rekao je Miodrag Pešić, predsjednik Udruženja sudija.
Rok je prekinut jer poslanici do kraja godine nijesu usvojili izmjene zakona koje bi omogućile da sudije i tužioci i dalje imaju uvećane zarade. Ovim propustom najviše će biti pogođene sudije parničari u podgoričkom Osnovnom sudu – jednom od najopterećenijih u državi. Prema riječima Pešića, njihove prosječne zarade bez povećanja od 30 odsto iznose oko 1.250 eura. Krivičari, zahvaljujući dežurstvima i pripravnostima, primaju i do 500 eura više.
“Oni će biti najviše pogođeni jer su njihove plate inače najniže u sistemu. Moram napomenuti da su čak i sa ovim privremenim uvećanjem od 30% zarade sudija bile najmanje u regionu”, kazao je Pešić.
Prema podacima za decembar, u Osnovnom sudu u Podgorici najviše je zaradio sudija Rade Ćetković – 2.684 eura, dok je predsjednica suda Željka Jovović primila 60 eura manje.
U Višem sudu, tokom decembra, najviše su zaradili sudije za istragu Suzana Mugoša i Goran Šćepanović, oko 3.800 eura. Ipak, od 1. februara i njima će plate biti manje. Parničari će narednog mjeseca primiti između 1.600 i 2.400 eura, dok će sudije Specijalnog odjeljenja ostati na oko tri hiljade.
U Apelacionom sudu, plate su se kretale od 2.500 do 4.000 eura, koliko je iznosila plata predsjednici tog suda Mirjani Popović i sutkinji Vesni Pean.
U Vrhovnom sudu najveću platu ima predsjednica Valentina Pavličić, nešto više od 4.500 eura. Dodatke su primile i sudije Ustavnog suda, čije su decembarske zarade bile između 3.100 i 3.700 eura.
Prvi čovjek Vrhovnog državnog tužilaštva Milorad Marković u novembru je zaradio gotovo 4.700 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović primio oko 500 eura manje.
Dok se čeka ponovno usvajanje prelaznog zakonskog rješenja, Udruženje sudija, poručuje njegov predsjednik, neće odustati od sistemskog zakona kojim bi se trajno uredile zarade.
“Nažalost, radna grupa se nije sastajala već od jula 2025. godine. Očekujem intenziviranje rada u toj radnoj grupi, jer smatram da se poglavlje 23 ne može zatvoriti prije nego što usvojimo taj zakon”, kazao je Pešić.
Osim plata, Pešić upozorava i na hronične probleme – od preopterećenosti sudija do neadekvatnih prostornih kapaciteta, koji već godinama guše pravosuđe.