Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ocijenio je da država Crna Gora želi da ponizi SPC zahtjevima za registracijom i "progonom sveštenika"
Mitropolit Amfilohije rekao je da su ljudi iz Socijaldemokratske partije ''glavni nosioci progona Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori'' i nagovijestio da će se, ''ako bude nastavljen progon'', žaliti Evropi i međunarodnoj zajednici na takvo ponašanje crnogorskih vlasti.
"U tom pogledu je Evropa mnogo zdravija i mnogo zrelija i može da nam posluži kao primjer", rekao je mitropolit crnogorsko-primorski za ''In televiziju''.
On je ponovio da je u Crnoj Gori ''prognano desetine sveštenika'', navodeći da se počelo sa sveštenicima Smiljićem, Džomićem, zatim sa osam sveštenika u Pljevljima i na kraju sa monahinjama. Amfilohije je negirao da se u konkretnim slučajevima može govoriti o primjeni Zakona o strancima.
"Uvjerenje možeš da imaš, ali si dužan da poštuješ zakon'', rekao je mitropolit Amfilohije, i ponovio da ne namjerava da registruje Mitropoliju crnogorsko-primorsku, jer to pitanje nije pokretano od 2006. do 2009. godine.
On je naveo da registraciju SPC nije tražila nijedna država bivše Jugoslavije, te upitao: "Zar crkva koja je registrovala i stvorila Crnu Goru treba da ide na šalter da se registruje?''.
Mitropolit Amfilohije nije isključio mogućnost da pristane na način registracije kako je to urađeno sa SPC-om u Srbiji.
Upitan da li se u SPC i dalje gleda na nacionalnu pripadnost, mitropolit Amfilohije je rekao da nema više pitanja u Crkvi ko je Srbin, a ko Crnogorac, navodeći da su se ta pitanja ranije postaljala tokom devedesetih godina 20. vijeka.
"To pitanje se više ne postavlja. Crkva je po svojoj prilici vaseljenska, i može se nacionalno osjećati kako god hoće", rekao mitropolit Amfilohije.
Odgovarajući na pitanje o broju sveštenika SPC u Crnoj Gori, on je rekao da ih je, kada je došao 1990. godine, u službi bilo svega 15-16, a sada ih ima oko 300.
Upitan zašto mu je zasmetalo da službeni jezik u Crnoj Gori bude crnogorski, mitropolit Amfilohije je istakao da je pitanje takve vrste prvi put postavljeno 2003. godine, te da je to veoma složen problem.
"Nikome u Brazilu ne pada na pamet da jezik nazove brazilski, već je to portugalski jezik. Otkad znamo za sebe naš jezik se zvao srpski'', zaključio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
(Srna)