Izvor: MONDO
PODGORICA, 28. 9. - Iz zajednickog dokumenta koji sumira rezultate prvog kruga direktnih pregovora crnogorske vlasti i opozicije o sadrzaju novog ustava, novinari u Podgorici u petak su izveli zakljucak da su obije strane ucinile izvjesne ustupke u odnosno na pocetne stavove o nekim rjesenjima.Mediji su naveli i da predstoji jos puno napora i strpljenja da bi se doslo do konsenzusa o najvisem pravnom aktu.
Kako se u napisima istice, vlast je odustala od tvrdog stava da se u ustavnoj preambuli Crna Gora definise kao "drzava crnogorskog naroda", dok je opozicija izrazila spremnost da odustane od formulacije da je "drzava ravnopravnih gradjana i naroda koje bi nabrojali".
Predlog vladajuce koalicije za cetvrti stav preambule glasi - "polazeci od odlucnosti da slobodni u osjecanju pripadnosti kao ravnopravni gradjani Crnogorci, Srbi, Bosnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi zive u gradjanskoj i demokratskoj drzavi...".
Medjutim, u prvom stavu ostala bi formulacija "polazeci od istorijskog prava crnogorskog naroda...", naveli su mediji.
Opozicija je predlozila da preambula pocinje formulacijom: "Odlucni da kao slobodni gradjani, pripadnici ravnopravnih naroda, Crnogoraca, Srba, Bosnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i drugih zive u demokratskoj drzavi...".
U dokumentu se dodaje da Socijalisticka narodna partija (SNP) insistira da se, uz podrsku Narodne stranke (NS), Demokratske srpske stranke (DS) i Srpske liste (SL) iz preambule brisu odrednice "donesene na referendumu 21. maja 2006. godine".
Prema tvrdnjama ucesnika pregovora, odredba o drzavljanstvu je najspornije pitanje o kome je do sada raspravljano.
Opozicioonari su predlozili definiciju u kojoj su dvije stavke - "u Crnoj Gori postoji crnogorsko drzavljanstvo" i "drzavljanin Crne Gore ne moze biti lisen crnogorskog drzavljanstva" (bez njegove volje).
Predlog vladajuce vecine je da se crnogorsko drzavljanstvo "ne smije oduzeti" i da "gubitak drzavljanstva protivno volji moze da nastupi jedino na osnovu zakona, ukoliko lice time ne postaje apatrid".
Vlast je ponudila da se osnovni elementi zakona o drzavljanstvu utvrde posebnim sporazumom ucesnika pregovora u skladu sa Evropskom konvencijom o drzavljanstvu iz 1997. godine.
Prema toj konvenciji Savjeta Evrope drzavljanstvo se moze oduzeti u slucajevima kada se svojevoljno uzme drzavljanstvo druge drzave, ako se sluzi vojni rok u drugoj drzavi, ako se radi protiv nacionalnih interesa...
Opozicija je predlozila da se ustavno definise da je za promjenu osnovnih odredbi buduceg ustava, koje se ticu drzavnog statusa, oblika vladavine i promjene granica, potrebna dvotrecinska poslanicka vecina, uz potvrdu na referendumu polovine svih biraca.
Prema aktuelnom Predlogu ustava, "promjena osnovnih odredbi ustava, odredbi o birackom pravu i odredbi o promjeni ustava konacna je ako se na drzavnom referendumu za promjenu izjasni najmanje dvije trecine biraca".
U dokumentu se istice da je predlog vlasti da su "crkve, Islamska zajednica i druge vjerske zajednice (bez imenovanja) ravnopravne i odvojene od drzave", ali se ne navodi da li je to prihvatljivo za opoziciju.
O imenovanju sluzbenog jezika u buducem ustavu do sada nije raspravljano. Vladajuca koalicija u pregovore o tom pitanju ulazi sa stavom da sluzbeni jezik treba imenovati po nazivu drzave, odnosno da to bude crnogorski.
SL, SNP, NS i DS smatraju da u tom pogledu treba zadrzati postojece ustavno rjesenje, odnosno da to bude srpski jezik, argumentujuci to naucnim i istorijskim cinjenicama, kao i podatkom da se na popisu iz 2003. godine cak 64 odsto gradjana izjasnilo da govori srpskim jezikom.
Opozicioni "Pokret za promjene" predlozio je kompromisno rjesenje - da je u sluzbenoj upotrebi "jezik koji narod naziva crnogorskim, odnosno srpskim". Pregovori vlasti i opozicije o ustavu trajace do 10. oktobra, kada je krajnji rok za podnosenje amandmana na predlog najviseg pravnog akta, o kome ce Skupstina Crne Gore poceti debatu na sjednici zakazanoj za 15. oktobar.
Amandmane na Predlog ustava, pored poslanika, mogu predlagati predsjednik Crne Gore i vlada.
(Tanjug)