Podgorica 23.9 - Predstavnici parlamentarne većine nijesu se odredili o zahtjev opozicije da se godinu dana nakon donošenja novog ustava održe vanredni parlamentarni izbori.
To proističe iz "Odgovora vladajuće koalicije na platformu parlamentarne opozicije" koju su u vidu non-paper predstavnici vlasti, koje predvodi potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović, stavili na sto svojim oponentima prilikom prekjučerašnje prve runde pregovora o novom ustavu.
Vlast je dostavila odgovore na 27 od 29 opozicionih stavova, precizirajući koja su rješenja odmah prihvatljiva, koja su neprihvatljiva i o kojima se može pregovarati.
O zatjevima za formulaciju Ustavnog zakona i izborima, kao posljednjim stavkama opozicione platfome, vlast nije odgovorila. - O tome bi se pregovaralo na kraju, ako se postigne dogovor o ustavu - kazala su dva izvora "Vijesti" uključena u pregovarački proces.
Prema non-paperu u koji su "Vijesti" imale uvid, za vladajuću koaliciju prihvatljivi su predlozi opozicije o zabrani sukoba interesa, pravnoj pomoći, pristupu informacijama, slobodi okupljanja, štrajku, vjerskim zajednicama, primjeni Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, raspuštanju Skupštine i o ekonomskim slobodama.
Sa druge strane, za vladajuću većinu je neprihvatljivo da se u preambuli Crna Gora definiše kao država "ravnopravnih građana i naroda i da se oni nabroje" jer je taj predlog "u suprotnosti sa Prvim principom Savjeta Evrope i predstavlja negaciju temeljnog određenja crnogorske države kao građanske".
Takođe, predlog da preambula bude dio ustava je neprihvatljiv jer je, kako se navodi u odgovoru vladajuće većine, "preambula uvod u ustav".
Vladajuća većina u odgovoru navodi da "ne postoji predlog" opozicije o nazivu jezika.
U opozicionoj platformi navedeno je da ne prihvataju odredbu iz Predloga ustava da je u službenoj upotrebi crnogorski jezik.
Na stav opozicije da državljanin Crne Gore može imati i državljanstvo druge države, da ne može biti lišen crnogorskog državljanstva, te da se ova materija reguliše zakonom koji se donosi dvotrećinskom većinom, vlast je odgovorila da dvojno državljanstvo i lišenost državljanstva nijesu stvari ustavne materije.
Parlamentarna većina ocijenila je "neprihvatljivim" zahtjev opozicije da parlamentarnu istragu može pokrenuti najmanje trećina poslanika, navodeći da takvo rješenje "nema uporednog iskustva i evropske prakse".
Opozicija je u platformi ukazala da normom iz Predloga ustava da Skupština imenuje i razrješava državnog tužioca nije poštovan jedan od principa Savjeta Evrope prema kojem je u ovom procesu potrebno izbjegnuti ulogu političkih institucija. Odgovor vlast na to glasi "da se formira sudski savjet".
Na predlog opozicije da se sudije ustavnog suda "biraju na tripartitnoj osnovi, odnosno da ih nominuje Skupština, predsjednik Republike i Sudski savjet", odgovor vladajuće većine je "nejasan stav".
Opozicija je predložila da se u osnovnim odredbama posebnim članom uvede institut zabrane sukoba interesa i propiše tako da niko ne može obavljati "državnu ili drugu javnu funkciju koja je u sukobu sa njegovim drugim funkcijama, poslovima ili privatnim interesima", što je pregovarački tim vlasti ocijenio "prihvatljivim".
Umjesto određenja da pravna pomoć može biti besplatna, kako je to definisano Predlogom ustava, vlast je prihvatila opozicioni predlog da se zakonom odredi kada je ta vrsta pomoći besplatna.
Za većinu je prihvatljivo i da u novom ustavu "ne ostane tako široko ograničenje na pristup informacijama, koje se odnose na oblast spoljne, monetarne i ekonomske politike".
Kada je riječ o slobodi okupljanja, za vlast j prihvatljivo rješenje opozicije da treba brisati dio norme koji predviđa obavezu podnošenja prethodne prijave nadležnom organu za održavanje mirnog okupljanja građana. Opozicija je napomenula da je Venecijanska komisija preporučila brisanje ovog dijela norme iz ustava.
Za vlast je prihvatljiv i opozicioni predlog da novim ustavom treba definisati mogućnost ograničenja prava na štrajk samo na Vojsku, policiju, državne organe i javne službe u cilju zaštite javnog interesa. Opozicija je, takođe, podsjetila da primjedbe VK idu u tom pravcu.
Parlamentarnoj većini je "prihvatljiv" predlog da odredba o vjerskim zajednicima glasi da su "crkve i vjerske zajednice ravnopravne i odvojene od države", ali u odgovoru su dodali da se "mora naći mjesto za Islamsku zajednicu, ako se odvajaju crkve i vjerske zajednice".
Vladajuća većina prihvatila je i stav opozicije da se u odredbe ustava unesu standardi iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, te da se ustavom propiše da opština ima imovinu, ali je navela da je potrebno "konkretizovati" ciljeve ove povelje.
(Vijesti)