Prije nego što se odlučite za električnog četvorotočkaša, dobro razmislite o svim aspektima ove vrste automobila.
Električni automobili (EV) postaju sve češća tema razgovora među vozačima, ali i onima koji tek planiraju da sjednu za volan. Dok se na putevima oko nas pojavljuje sve više električnih vozila, mnogi još uvijek nisu sigurni da li su spremni da naprave prelaz sa benzinskih ili dizel automobila. Kao i kod svake tehnologije, i ovde postoje jasne prednosti, ali i nedostaci koji zahtijevaju pažljivo razmatranje.
U nastavku teksta ćemo se detaljnije pozabaviti dobrim stranama električnih automobila, kao što su ekološka prihvatljivost, manji troškovi održavanja i tihi rad motora. S druge strane, nećemo zanemariti ni potencijalne prepreke – ograničen domet baterija, nedovoljno razvijenu mrežu punjača i relativno visoke početne troškove kupovine.
Prije nego što donesete odluku da li je električni automobil pravi izbor za vas, dobro je prvo sagledati širu sliku i sve jasno staviti na tas. Pa, hajde da počnemo.
Prednosti električnih automobila
1. Ekološki prihvatljivi
Električni automobili nemaju auspuh, što znači nultu lokalnu emisiju štetnih gasova. Time ova vozila direktno poboljšavaju kvalitet vazduha u urbanim sredinama (naročito važan faktor za gradove poput Beograda koji se zimi suočavaju sa zagađenjem). Naravno, ukupni ekološki otisak zavisi i od toga kako se proizvodi struja za punjenje. Ipak, čak i kada se električna energija proizvodi na "prljavije" načine, zagađenje je prebačeno van gradskih zona, a budući razvoj obnovljivih izvora energije učiniće EV još zelenijim.
2. Manji troškovi održavanja
Električni automobili imaju daleko jednostavniju mehaniku. Nema ulja za zamjenu, filtera vazduha ili goriva, svjećica, kvačila, a ni kompleksnog menjača – elektromotor i baterije zahtevaju minimalan redovni servis.
Statistika sa tržišta pokazuje da vlasnici električnih vozila troše upola manje novca na održavanje i popravke tokom životnog vijeka vozila u poređenju sa vlasnicima klasičnih automobila. Manje pokretnih djelova znači i manju vjerovatnoću kvara. Praktično, glavna stavka je ispravnost elektronskih sistema i zdravlje baterija, na koje proizvođači često daju višegodišnju garanciju da im kapacitet neće pasti ispod određenog procenta.
3. Niski troškovi "goriva"
Punjenje električnog auta je značajno jeftinije od kupovine benzina ili dizela za istu kilometražu. Prosječan električni auto potroši oko 15–20 kWh struje na 100 km. Ako se puni kod kuće po nižoj tarifi, 100 km vožnje može koštati svega par stotina dinara, što je višestruko manje od cijene goriva za automobile sa SUS motorima.
Studije pokazuju da vozači EV u proseku troše i do 60% manje novca na "gorivo" u poređenju sa vozačima benzinskih vozila. Ova razlika posebno dolazi do izražaja sada kada su cijene visoke. S druge strane, struja, čak i po komercijalnim cijenama na javnim punjačima, je povoljnija po kilometru.
4. Tihi rad i udobnost vožnje
Vožnja električnog automobila je veoma tiha i glatka. Nema vibracija ni buke motora – pri svakom ubrzanju čuje se samo blagi zvuk elektromotora ili šum vetra. To stvara jedan opušten, skoro futuristički ugođaj u vožnji. Ubrzanje je snažno i linearno, bez menjanja brzina, što znači da EV može da u velikom broju slučajeva nadmaši i sportske automobile na semaforu zahvaljujući trenutnom obrtnom momentu. Za grad i otvoreni put, ova fluidnost vožnje je značajna prednost u komforu.
5. Podsticaji pri kupovini
Kako bi podstakle kupovinu "zelenih" vozila, neke zemlje određene subvencije i olakšice.
Neke lokalne samouprave razmatraju i povlastice poput besplatnog parkinga ili mogućnosti korišćenja žutih traka za EV.. Sve ovo čini kupovinu električnog automobila malo pristupačnijom i isplativijom na duži rok.
Mane električnih automobila
1. Visoka početna cijena
Električni automobili su i dalje značajno skuplji od konvencionalnih, što je velika investicija za prosečnog kupca u Srbiji. Razlog su skupe baterije i kompleksna elektronika. Iako cene postepeno padaju, čak i polovnim električnim automobilima cena ostaje visoka, jer su relativno novi na tržištu i traženi.
Subvencije ublažavaju trošak, ali i pored državne pomoći kupovina EV zahteva značajna sredstva unapred, koja se tek vremenom vraćaju kroz niže troškove vožnje.
2. Autonomija i vrijeme punjenja
Jedno od ograničenja EV je domet potpuno napunjenog vozila. Iako najnoviji modeli mogu preći 300-500 km sa punom baterijom, to je i dalje manje nego što konvencionalni automobili prelaze s punim rezervoarom.
Na dužim putovanjima, vozači moraju da planiraju pauze za punjenje. Punjenje baterije, u zavisnosti od punjača i električnog automobila, traje od pola sata do nekoliko sati. To znači da se putovanje može odužiti zbog čekanja da se vozilo dopuni. U svakodnevnoj gradskoj upotrebi autonomija uglavnom nije problem – većina ljudi pređe znatno manje od maksimalnog dometa dnevno i može puniti auto tokom noći.
3. Problem za one koji žive u stanu
Vlasnik električnog automobila oslanja se na dostupnost struje. Ukoliko živite u kući sa sopstvenim parkingom, možete puniti vozilo preko noći, ali mnogi stanovnici zgrada nemaju tu mogućnost. Javni punjači su rešenje, ali kao što je pomenuto, njihov broj je mali. Takođe, punjenje kod kuće povećava potrošnju struje pa je potrebno voditi računa o jačini instalacija i tarifama.
4. Baterije kao ograničenje
Srce električnog automobila – baterija – ima svoj vek trajanja. Vremenom baterijski moduli degradiraju i gube kapacitet, tako da posle 8-10 godina tipično zadržavaju oko 70-80% prvobitnog dometa. Zamena baterije je veoma skup zahvat - cena nove baterije za moderan EV može biti i trećina do polovina vrednosti vozila. To znači da će nakon dosta godina eventualni trošak zamene baterije biti značajan, što utiče i na preprodajnu vrednost polovnih električnih vozila. Iako mnogi proizvođači daju višegodišnje garancije na baterije, kupci polovnih EV moraju obratiti pažnju na njihovo stanje. Ovo je mana koja se iskazuje tek dugoročno, ali je vredna pomena za sticanje kompletne slike.