HRVATSKI MEDIJI O "DARI": Zamerke zbog boje uniformi i časnih sestara - "valjda da se dočara dodatno zlo" | Mondo.Me Prod

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zvijezde i tračevi

HRVATSKI MEDIJI O "DARI": Zamerke zbog boje uniformi i časnih sestara - "valjda da se dočara dodatno zlo"

Autor Jovana Raičević Izvor mondo.rs
Autor Jovana Raičević Izvor mondo.rs

"Niko ne može da porekne da su se u Jasenovcu događali strašni zločini, da su deca gušena plinom, ljudi ubijani maljem i klani velikim noževima, ali to ne znači da je trebalo od tih likova da se prave karikature", navedeno je u tekstu.

Izvor: PROMO, www.aleksandarletic.com/aleksandarletic&yahoo.com

Film "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Antonijevića i scenaristkinje Nataše Drakulić, koji je u subotu premijerno prikazan na RTS-u izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama, kao i u javnosti.

Film u kojem glavnu ulogu igra 13-godišnja devojčica Biljana Čekić, a koji govori o zločinima koje su učinile ustaše nad srpskim i nesrpskim življem u logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata, komentarisan je i u hrvatskim medijima. 

"Večernji list" ocenjuje da je potez da se film emituje prvo na televziji, a ne u bioskopu "bio poprilično čudan", i dodaje u recenziji da "Dara iz Jasenovca pretenduje "da bude svojevrsna srpska 'Šindlerova lista', film koji će govoriti o patnjama jednog naroda i fašističkim zločinima".

"'Dara iz Jasenovca' prikazuje život u kocentracionim logorima u Jasenovcu i Staroj Gradiški gledan očima 10-godišnje Dare Ilić (Biljana Čekić), koja je s Kozare dovedena u Jasenovac s majkom, starijim i mlađim bratom. Njen otac već je bio tamo, radeći kao grobar u Gradini. Neposredno pre odlaska u Staru Gradišku, Dari su ubili starijeg brata i majku i ona sama mora da se brine za dvogodišnjeg brata u paklu logora. Nakon toga počinje nabacivanje radnje kojoj je očigledna namera da prikaže ustaše što krvoločnijima i nehumanijima", navodi se u tekstu objavljenom na pomenutom portalu.

"Naravno, niko ne može da porekne da su se u Jasenovcu događali strašni zločini, da su deca gušena plinom, ljudi ubijani maljem i klani velikim noževima, ali to ne znači da je trebalo od tih likova da se prave karikature. Reditelj je tako napravio sličnu stvar kao, na primer, Oja Kodar u filmu "Vrijeme za" ili Jakov Sedlar u "Četveroredu", dodaje se u članku kojeg potpisuje autor Samir Milla.

Boja uniformi i časne sestre

U tekstu se dalje navodi da je Antonijević napravio nekoliko faktografskih grešaka, te da su ustaše u filmu nosile crne uniforme, iako je, kako se ističe u tekstu, "službena uniforma bila svetlozelene boje, a crne uniforme su nosili samo pripadnici Crne legije".

"Valjda je tako hteo da dočara dodatno zlo. U Staru Gradišku je ubacio i časne sestre, premda one tamo nisu nikad bile. A te časne sestre izgledaju kao najgore negativke iz horor filmova, plavih očiju i prodornog pogleda. U jednoj sceni glavna časna sestra indoktrinira decu u učionici, dok su na zidu fotografije Ante Pavelića i Alojzija Stepinca, koje je posebno spomenula kao njihove vođe."

"Poznato je da je Stepinac tokom rata i sam spasio puno dece i osuđivao ono što se događalo u Jasenovcu, tako da je malo teže očekivati njegovu sliku na zidu tog logora. Takođe, po ovom filmu ispada kako su u Jasenovcu bili samo Srbi, Jevreji i Romi, te da nije bilo Hrvata. Jedina Hrvatica koja osuđuje ustaše pojavljuje se na početku filma."

Recenzija govori i o sceni slavlja u kojoj za stolom sede Nemci i ustaše, a mladi nacista posle prikazanog zločina povraća.

"Dok ustaše i Nemci jedu, Srbi moraju da plešu kolo oko stolica. Kad muzika stane, onaj ko ne sedne ubijen je od strane Ante Vrbana (Igor Đorđević), koji istim nožem kida jabuku i kolje ljude. To sve iz automobila prate Dinko i Nada Šakić, kojima se čin klanja toliko svidi da se upuste u koitus. Naravno da su se tu američki recenzenti zbunili, jer su pomislili kako se radi o incestu između brata i sestre Luburić. Naime, likovi Nade i Dinka su potpuno marginalni, ne progovore niti jednu reč, osim što se spomenu, i jasno je kako su to samo radi te šokantne scene", navedeno je u tekstu "Večernjeg lista".

"Antonijevićevi likovi tako su većinom nabacani za potrebe pojedinih scena, a prosečni gledalac će verovatno i da se zbuni, pogotovo kod ženskih uloga, jer sve zatvorenice imaju marame na glavi, pa se može dogoditi da se zamislite ko je od njih majka dece koju smo upravo videli, a ko nova zatvorenica. Osim Hrvatice na početku, valja spomenuti i ubacivanje Dijane Budisavljević, koja je prikazana tačno onakva kakva je i bila. Poseban bonus ide glumcima koji glume ustaše, koji pričaju hrvatski s dorćolskim ili vojvođanskim naglaskom", dodaje se.

Autor teksta pohvalio muziku iz filma "Dara iz Jasenovca", koju su radili Aleksandra Kovač i Roman Goršek.

"Moćno napisanih orkestracija ne bi se posramili ni najveći holivudski spektakli. A Antonijeviću predlažem da pogleda "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić, gde može da se vidi kako se jednako grozni zločini mogu napisati mnogo bolje napisanim likovima i bez prskanja po ekranu u stilu jeftinih horora", dodao je autor u tekstu.

Dara iz Jasenovca
Dara iz Jasenovca
Izvor: PROMO, www.aleksandarletic.com/aleksandarletic&yahoo.com

"Ovo nije antihrvatski film"

Portal Index.hr preneo je izjavu predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića.

"Gledao sam film, svideo mi se. Težak je, ali mislim da je važan za naš narod. Važno je što je napokon napravljen film o najvećem stratištu srpskog naroda. To se dogodilo na moju inicijativu. Ponosan sam na tu činjenicu, što su se posle 75 godina neka vlada i neki predsednik setio to da podrži", izjavio je Vučić, a preneo ovaj portal.

Index je, takođe, objavio i izjavu režisera filma Predraga Antonijevića, koji je istakao da ovaj film "nije antihrvatski, ali je antiustaški".

"Naravno, znamo da je veliki broj ljudi u Hrvatskoj čista srca i oni su to pokazali nakon što su onaj film o Dijani Budisavljević na Pulskom festivalu nagradili, ali ima značajan broj ljudi u Hrvatskoj koji i dalje gaje ustaški legat u NDH. Tako su krenuli odmah i napadi na ovaj film, bez da se film vidi. Biće svuda u svetu i po fakultetima, kako da kažem, naučno-nastavno štivo i o njemu će se razgovarati", rekao je Antonijević, a preneo navedeni portal.

"NDH natopljena krvlju nevinih"

Hrvatski istoričar i teolog Goran Šarić objavio je na Fejsbuku svoje viđenje o "Dari iz Jasenovca" i rekao da je trebalo "da prođe više od sedam decenija da se u Srbiji snimi film o jednom od najmonstruoznijih genocida koje je čovečanstvo zapamtilo (ako ga uopšte pamti), a istorija ljudskog roda je istorija genocida, zločina, greha i pobune ljudi protiv Boga".

"Nikad neću zaboraviti suze Hrvata, bivšeg jasenovačkog logoraša, koji je tada već kao sedi starac prepričavao događaj kom je prisustvovao u logoru. Pedeset godina je jako puno vremena, pa ipak, plakao je kao dete dok je opisivao kako je izvesna ustašica Marija ubijala bebu udaranjem glave o zid. Ljudski um ne može pojmiti razmer tog zla. Jasenovac nije bio neka izolovana kuća strave, nego je čitava NDH natopljena krvlju nevinih žrtava. Četiri godine pakla na Zemlji", napisao je Šarić na Fejsbuku.

"Nije moguće ni u jednoj knjizi, niti na jednom filmu da se prikaže ono što se tada događalo. Svakako je pohvalno što je neko pokušao to da ekranizuje, što je film prikazan na RTS-u, što je država stala iza projekta. Međutim, ponovo se (nakon katastrofalne serije "Nemanjići") pokazuje da Srbi nisu u stanju snimiti dobar film o sebi i svojoj istoriji, ako nije sa autošovinističkih pozicija. Ako se sami sebi ne rugaju", dodaje se u objavi.

"Da sam ja snimao film, za uloge ustaša koristio bih današnje negiratelje ustaškog genocida, Igora Vukića i njegovu besramnost kojom negira pokolje u Jasenovcu, Stjepana Razuma i njegovu perverznu mirnoću, Romana Ljeljka i onaj pogled prevaranta. Režiser, scenarist i glumci trebali su gledati nastupe u hrvatskom saboru Hrvoja Zekanovića i sladostrasnu mržnju kojom govori o Srbima, fanatičnost Karoline Vidović Krišto, lukavost Željke Markić ili pasivnu agresiju Vlatke Vuković dok izjavljuje da dečje logore nisu osnovale ustaše nego Crveni križ. Trebali su prisustvovati propovijedima biskupa Košića. Ili bar, ako im je bliže, otići u krug dvojke, poslušati Sonju Biserko, Dubravku Stojanović, Nikolu Samardžića, Svetislava Basaru...".

Dara iz Jasenovca ili kako Srbi ne razumiju ustaško zlo?

Trebalo je proći više od sedam desetljeća da se u Srbiji snimi...

Posted by Goran Šarić on Saturday, February 20, 2021

"Ko je i zašto je?"

Kako se navodi u objavi, "problem filma nisu ni patetika ni crno-beli prikaz karaktera".

"Svaki hrvatski ratni film ili svaki film o Srebrenici ima 100 puta više patetike. I može li među ustaškim čuvarima u dečjim logorima iko da bude ne beo, nego i tamno-svi? Problem je što film, ako je rađen za međunarodnu publiku, nije objasnio ko je i zašto pobio stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i Hrvata u desetinama logora i u nebrojnim stratištima po selima NDH. Nije objasnio genezu zla. Nije ga potpisao, imenom i prezimenom", tvrdi Šarić.

"U jednom ovakvom filmu atmosfera pakla se ne postiže brutalnim scenama nasilja ni divljačkim ispadima ustaških zlikovaca, i to je najveći promašaj filma. Režiser i scenarista pokazali su potpuno nerazumevanje istorije, duha onog vremena, duha ustaškog klero-fašizma. Oni ustaše prikazuju kao neke alfa nasilnike iz kraja, gnevne vođe navijača, Zemunce, Velju Nevolju. Ne, ustaše su bile hladni i mirni sadisti, zlobni i pakosni, ljigavi, ali staloženi. Da sam ja snimao film, za uloge ustaša koristio bih današnje negiratelje ustaškog genocida, Igora Vukića i njegovu besramnost kojom negira pokolje u Jasenovcu, Stjepana Razuma i njegovu perverznu mirnoću, Romana LJeljka i onaj pogled prevarant", istakao je istoričar u svojoj objavi.

Šarić smatra da je trebalo da režiser i scenarista pogledaju nastupe u hrvatskom saboru Hrvoja Zekanovića i "sladostrasnu mržnju kojom govori o Srbima, fanatičnost Karoline Vidović Krišto, lukavost Željke Markić ili pasivnu agresiju Vlatke Vuković dok izjavljuje da dečje logore nisu osnovale ustaše nego Crveni krst". 

Dara iz Jasenovca
Dara iz Jasenovca
Izvor: PROMO, www.aleksandarletic.com/aleksandarletic&yahoo.com

"Ne može se priča graditi na zločestim ustašama i nemoćnim Srbima"

Autor teksta u Jutarnjem.hr na početku teksta o "Dari iz Jasenovca" ističe da je reditelj pogrešio kada je "gurnuo" film u takmičenje za Zlatnog globusa i Oskara jer se, kako piše Polimac, našao u društvu u koje ne spada.

"Film o zloglasnom ustaškom logoru trenutno ne predstavlja ništa u ionako stalno zategnutim srpsko-hrvatskim odnosima, osim još jednog uskličnika na postojeće vrlo loše stanje, no problem je možda nešto drugo", piše dalje u tekstu.

"Slatkorečivi reditelj Predrag Antonijević uverio ih je da film ima šanse za Oskara i Zlatni globus, valjda je to potkrepio svojim dobrim vezama u Holivudu (nekad je to zaista bilo tako, budući da mu je Oliver Stoun producirao "Spasitelja" iz 1998.), što nikad nije baš jednostavno, ali to je bilo sve što je i napravio. Podrška američke kritike je izostala, bilo je i pozitivnih recenzija, no dva najuticajnija medija, Variety i Los Angeles Times, ocenila su film izrazito negativno, naglasivši da je u pitanju antihrvatska, antikatolička i prosrpska propaganda", piše dalje u tekstu Jutarnjeg.hr.

"U Jasenovcu započinje orgija krvoprolića, zapovjednik logora Maks Luburić (Marko Janketić) organizuje "muzičko veče", logoraši praćeni muzikom na brzinu sklepanog orkestra trče u krug i kad im ustaša naredi da se zaustave, moraju sesti na prvu slobodnu stolicu. Onaj ko ostane bez mesta, biće pogubljen "srbosekom", posebnim nožem smišljenim za ubijanje zarobljenika, i tako unedogled."

"Problem je što sve to nije najveštije režirano, jedva vidite "srbosek" na delu, što umanjuje efekat: kad se već zalećete u horor efekte, pokušajte ih napraviti kako spada. Nakaradno deluje takođe loše režirana scena u kojoj se ustaša i njegova devojka u uniformi tako uzbude od sveg tog nasilja, da moraju na seks u obližnji automobil."

"Izrazito ekstremnog nasilja više nema, Dara ostaje bez majke i starijeg brata i mora se brinuti za mlađeg brata koji nema ni dve godine i stalno plače, jer je gladan i bolestan. I dalje vlada atmosfera straha, nadzornici povremeno nekoga smaknu, no krajnje proizvoljno, tako da to dramski ne proizvodi naročit emocionalni učinak, a nakon što upoznate sve likove i prostore u logoru, počinje se provlačiti monotonija. Ne može se priča graditi na zločestim ustašama i nemoćnim Srbima, treba tu nekakva gradacija, razigrana fabula kakvu je Antonijević imao u "Spasitelju"."

U tekstu u Jutarnjem.hr se dalje ističe da to "nije antihrvatski, već antiustaški film", što je krajnje legitimno i da sadržaj istog zanima isključivo publiku sa ovih prostora.

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA