Stres ni u kom slučaju ne djeluje dobro na zdravlje, ali ni na liniju. Evo kako doprinosi gojenju i kako da to spriječite.
Radi, jedi, spavaj, pa opet – tako otprilike izgledaju dani prosječne odrasle osobe, što zaista može da bude i jeste stresno.
Prema nekim istraživanjima, četvoro od petoro odraslih ljudi je tokom prosječne nedjelje pod stresom, a povišen nivo stresa doprinosi nagomilavanju masti oko organa i na stomaku.
I to nije jedini način na koji stres doprinosi gojenju. Nutricionistkinja Kim Pirson objašnjava kako stres goji i kako da riješite taj problem.
Taloženje masti
Stres znači povećan nivo hormona stresa, kortizola, koji doprinosi skladištenju masti, posebno na stomaku. Stres takođe smanjuje oksidaciju masti, procesa koji omogućava sagorijevanje masti za energiju. To znači da uopšte ne morate da jedete više da biste se ugojili kada ste pod stresom...
Da biste to spriječili, preduzimite korake oslobađanja od stresa poput dubokog disanja, kratkih šetnji ili drugih tehnika opuštanja.
Usporen metabolizam
Stres usporava metabolizam, posebno kod žena. Jedna studija je pokazala da u prosjeku, žena pod stresom sagorijeva 100 kalorija manje dnevno, u odnosu na one koje nisu pod stresom. Jasno je da to manje sagorijevanje kalorija vremenom dovodi do gomilanja viška kilograma...
Održite metabolizam brzim obrocima na bazi zdravih proteina, dovoljno spavajte i redovno vježbajte.
Emocionalno prejedanje
Promjenljiv nivo hormona u periodima kada smo pod stresom uzrok je nervoze, što nerijetko rezultira prejedanjem – o kojem se često govori kao o emocionalnom prejedanju. U tim trenucima, posežemo za grickalicama i hranom kao sredstvu koje će nam ublažiti stres.
Da ne bi došlo do toga, prije nego što navalite na hranu i grickalice, zastanite na trenutak i zapitajte se da li ste zaista gladni ili posežete za hranom samo da skrenete misli sa problema i stresa.
Želja za brzom hranom
Zbog povišenog nivoa adrenalina u trenucima stresa, tijelo potiskuje funkcije koje smatra manje važnim – poput reproduktivnih, imunih i digestivnih funkcija. Povišen nivo kortizola takođe može da uzrokuje želju za brzom hranom i grickalicama punim šećera i masti.
Da ne biste popustili pred iskušenjem, najbolje je da kuhinju očistite od takvih namirnica, te da vam pri ruci budu neke zdravije opcije, poput orašastog voća, kuvanih jaja, povrća...
Brzo jedenje
Višak energije, tj. nervoza u kombinaciji sa stresom dovodi do toga da jedete brzo. Možda mislite da ćete tako uštedeti vrijeme, ali time što ne žvaćete hranu dobro, tijelu je teže da je svari, pa se javljaju problemi sa varenjem. Osim toga, što brže jedete, to su manje šanse da telo na vrijeme prepozna signal da ste puni, što znači da ćete pojesti mnogo više hrane nego što vam je zapravo potrebno.
Rješenje je u tome da izdvojite određeno vrijeme za obrok, da jedete polako i da dobro žvaćete. Ako ste u žurbi, u tanjir stavite manju porciju i sačekajte barem pola sata nakon toga da vidite da li ste zaista još gladni.
Preskakanje obroka
Preskakanje obroka možda djeluje kao najbolja opcija kada je tijelo "preplavljeno" adrenalinom, ali to kasnije dovodi do prejedanja ili do posezanja za brzom hranom kako biste utolili glad.
Unaprijed isplanirajte šta ćete jesti tokom dana, to će vam pomoći da se držite plana ishrane, čak i kada ste pod stresom. Najbolje je i da unaprijed spremate obroke jer su tako manje šanse i da jedete brzu hranu.
Manje sna
Stres ponekad ne dozvoljava ni da se odmorimo i naspavamo, a nedostatak sna usporava metabolizam. Takođe, kada ste nenaspavani onda ste i umorni, a tada su veće šanse da jedete brzu hranu i slatkiše, kako biste na brzinu podigli energiju.
Pokušajte da nađete nešto što vas opušta pred spavanje – čitanje, slušanje muzike, meditiranje... Držite se striktnog rasporeda leganja u krevet i ne nosite telefonsa sobom. Posljednji obrok pojedite najmanje dva sata prije odlaska u krevet i izbjegavajte ugljene hidrate jer utiču na nivo šećera u krvi.
BONUS VIDEO
