Sa prvim toplim danima kreće sezona cvjetanja drveća, što kod osoba alergičnih na polen izaziva niz neprijatnih simptoma.
"Na samom početku sezone prvo cvjeta drveće, i to među prvima lijeska. Osobe alergične na polen drveća već od tog trenutka mogu da imaju tegobe. Krajem marta i početkom aprila počinju da cvjetaju trave, a od sredine jula pa sve dok to vremenske prilike dozvoljavaju cvjetaju korovske biljke.
Ukoliko je vrijeme lijepo, cvjetanje može da se produži do kraja oktobra. Osobe koje su alergične na sve tri vrste polena, drveća, trava i korova teorijski imaju tegobe od početka do kraja sezone cvjetanja", kaže za "Blic" dr Zorica Plavšić, pulmolog i alergolog.
Alergija se najčešće ispoljava na organima za disanje i na koži. Najčešći simptom je zapušen nos ili pojačana sekrecija iz nosa, učestalo kijanje pet do deset puta i više puta zaredom, svrab u nosu i očima, zapušen nos. Ovo su karakteristični simptomi za alergijsku kijavicu.
"Direktni kontakt kože sa polenom biljke izaziva promjene na koži, najčešće u vidu koprivnjače. Na manjoj ili većoj površini kože javljaju se manji ili veći otoci koji su iznad nivoa kože, jasno ograničeni ili sliveni, koji jako svrbe. Ukoliko osoba boluje od alergijske astme, pri kontaktu sa alergenom može da dobije napad gušenja. Kontakt može biti boravak u prirodi, rad u bašti ili košenje trave", objašnjava alergolog.
Zbog neprijatnih simptoma koji mogu da dovedu i do gušenja kod osoba za koje se posumnja da su alergične na polene neophodno je uraditi test kod alergologa.
"Test može da uradi samo stručna za to obučena medicinska sestra ili tehničar, a ljekar specijalista alergolog treba da pročita i protumači test. Nakon testiranja na mješavine polene drveće, trava ili korova, treba uraditi test sa pojedinačnim polenima iz grupe na koju je osoba reagovala. Test nije bolan i može da se radi i kod djece. Pouzdan je i upućuje ljekara koje analize dalje treba da uradi."
Ukoliko je test pozitivan, kaže dr Plavšić, treba provjeriti koncentraciju specifičnih bjelančevina u krvi (IgE) koje su odgovorne za nastanak simptoma. Liječenje alergije mora da odredi ljekar specijalista alergolog.
U Srbiji, kaže dr Plavšić, postoje isti lijekovi koji se koriste svuda u svijetu. "Jedini lijek koji može da izmijeni reakciju organizma i u većini slučajeva oslobodi osobu alergije jesu alergijske vakcine. Proizvode se u Institutu 'Torlak'. Vakcine su u obliku kapi koje pacijent koristi kod kuće uz povremene kontrole kod alergologa. Pacijenti koji pet godina zaredom koriste alergijske vakcine za polen u velikom procentu mogu da se oslobode tegoba u sezoni cvjetanja."
Najbolji lijek za alergiju je pobjeći od onoga na šta si alergičan. To nije uvijek moguće, zato se osobama alergičnim na polene savjetuje da:
- u sezoni cvjetanja što manje vremena provode u prirodi;
- da nikako ne kose travu i da ne stoje u blizini mjesta gdje se kosi trava;
- stanove, a posebno sobu u kojoj spavaju, da provetravaju samo u kasnim noćnim satima, kada je smanjena koncentracija polena u vazduhu;
- prije ulaska u stan da istresu jaknu, mantil ili džemper;
- da raščešljaju kosu kako ne bi unijeli polen u stan;
- nikako da ne gaje i drže u stanu biljku na koju su alergični, ali ni rezano cvijeće.
Opasna zrna
- Samo sedam-osam zrna ambrozije na kubnom metru vazduha može da izazove alergije kod osoba osjetljivih na ovu travu;
- Oko 30 zrna polena ambrozije u kubnom metru vazduha je u prosjeku količina na koju ljudi počinju da reaguju;
- Preko 800 zrna ambrozije na kubnom metru vazduha bio je prosjek prošle godine u oktobru;
- Najbolja zaštita alergičnih na ambroziju je košenje trave, ali prije cvjetanja u maju i junu.
(MONDO)
