HAG, 3. 4. - Sudsko vijeće Haškog tribunala oslobodilo je jednog od komandanata Oslobodilačke vojske Kosova i bivšeg pokrajinskog premijera Ramuša Haradinaja.
Oslobođen je i njegov saradnik Idruz Baljaj, a treći optuženi, Lahi Brahimaj, osuđen je na šest godina zatvora.
Trojku je optužnica teretila za zločine nad Srbima, Romima i Albancima na Kosovu 1998. godine.
U završnim riječima na suđenju, krajem januara, tužilac Dejvid Re zatražio je po 25 godina zatvora za svakog od trojice optuženih, dok je odbrana tvrdila da tužilaštvo nije iznijelo nijedan pouzdan dokaz o krivici i zatražilo da budu oslobođeni po svim tačkama optužnice.
Optužnica u 37 tačaka teretila je Haradinaja, Brahimaja i Baljaja za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja od 1. marta do 30. septembra 1998. godine.
Tužilac Re je ocijenio da je tužilaštvo dokazalo njihovu odgovornost za smrt najmanje 40 kosovskih Srba, Albanaca i Roma, čija su tijela pronađena u septembru 1998. godine u kanalu Radonjičkog jezera.
Prema riječima tužioca, svi zločini u "zoni Dukađin" tokom 1998. godine, kojom je vojno rukovodio Haradinaj, dogodili su se zbog zajedničke zločinačke namjere.
Zona Dukađin, zapadno od Prištine, obuhvatala je opštine Peć, Dečani, Đakovicu i dio opština Istok i Klina.
Baljaj je bio komandant specijalne jedinice "Crni orlovi", a Brahimaj, blizak rođak Haradinaja, zamjenik komandanta operativnog štaba Dukađin i komandant logora u Jablanici.
Haradinaj je imao kontrolu nad jedinicom "Crni orlovi" čiji je komandant bio Baljaj, i nad logorom "Jablanica" kojim je rukovodio Brahimaj i vojnom policijom OVK-a, rekao je je tužilac u završnoj riječi, dodajući da se Haradinaj "stalno kretao po zoni Dukađin".
Odbrana Haradinaja tvrdila je u završnoj riječi da nema pouzdanih dokaza ni za jedan zločin za koji je Haradinaj optužen.
Branilac Ben Emerson rekao je da se optužnica sastoji od niza nepovezanih zločina, koji su se dogodili na različitim mjestima, u različito vrijeme, te da počinioci nisu identifikovani, što govori da nema dokaza da je postojao udruženi zločinački poduhvat.
Branilac je pobijao navode optužbe da je Haradinaj bio glavni vojni komandant u operativnoj zoni Dukađin.
Doskorašnja glavna tužitelja Haškog tribunala Karla del Ponte je u više navrata javno govorila i u svojim izvještajima upozoravala na velike problema sa kojima se tužilaštvo suočavalo u obezbjeđivanju svjedoka optužbe, zato što su bili suočeni sa direktnim prijetnjama i pritiscima.
Suđenje Haradinaju, Baljaju i Brahimaju, koje je počelo lane u martu, završeno je krajem iste godine kada je odbrana, poslije iznošenja dokaza optužnice, obavijestila sudsko vijeće da ne namjerava da iznosi nikakve dokaze, jer smatra da tužilaštvo nije dokazalo krivicu trojice optuženih.
Haradinaj se, pošto je prethodno podneo ostavku na mjesto predsjednika privremena vlade Kosova, dobrovoljno predao 9. marta 2005, kada su u pritvor Haškog tribunala iz Prištine prebačeni Baljaj i Brahimaj.
Sva trojica su u prvom pojavljivanju pred sudskim vijećem izjasnila da nisu krivi.
Haradinaj je u junu 2005. pušten na privremenu slobodu do početka suđenja i jedini je haških optuženik kome je bilo dozvoljeno da se bavi politikom i javno nastupa.
(agencije/MONDO)