Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu odlučiće u nedelju da li će se žaliti na odluku Suda za ekstradicije u Londonu. Ganić najavio tužbu.
Ovom odlukom sud je odbio je da izruči Srbiji bivšeg člana ratnog predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Ejupa Ganića.
Zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je Tanjugu da je u toku razmatranje presude londonskog Suda za ekstradicije i da će danas sa britanskim tužiocima, koji zastupaju srpsku stranu tom slučaju, biti razmotrena cjelishodnost podnošenja žalbe na tu odluku.
Zamjenik tužioca Vekarić je napomenuo da je tužilaštvo obavješteno da je bivši tužilac Tužilaštva BiH Filip Alkok, koji je u Sarajevu vodio istragu u "predmetu Dobrovoljačka", a u ekstradicionom sudu u Londonu bio krunski svjedok odbrane bivšeg člana ratnog predsjedništva BiH, odnio sa sobom u Englesku kompletan "predmet Ganić"i timu odbrane otkrio identitet zaštićenog svjedoka.
Vekarić je potvrdio da je MUP Republike Srpske (RS) podnio tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv Alkoka i izrazio zabrinutost za tok postupka protiv Ganića, zbog tih dešavanja.
Obrana Ganića je prema krivičnoj prijavi, zaštićenom svjedoku čij ije identitet otkrio Alkok, iako je bio u zakonskoj obavezi da čuva identitet svjedoka, nudila novac u zamjenu za promenu iskaza što je on odbio i prijavio slučaj policiji RS.
Sud u Londonu u utorak je odbio zahtjev srpskih vlasti za ekstradiciju Ganića, jer je ocijenio da je proces pokrenut iz političkih razloga i Ganića pustio na slobodu poslije višemjesečnog kućnog pritvora.
Ganić: Tužiću Srbiju i Englesku
Bivši član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić, koga je Sud u Londonu odbio izručiti Srbiji, rekao je da postoji mogućnost da tuži Srbiju i Englesku.
Ganić, koji je optužen za ratni zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, rekao je da je "Dobrovoljačka" izmišljen problem navodeći "da je oko Sarajeva poginulo 5.000 srpskih vojnika, a da su se oni (Srbija) svezali za tih šest vojnika koji su poginuli u Dobrovoljačkoj".
Gostujući u emisiji OBN Televizije, Ganić je ponovio da Srbija nema sređeno sudstvo i tužilaštvo.
"Srbija traži identitet, nema ga i to je problem. Srbija je problem Balkana i ona mora unutar sebe da nađe identitet, jer srpski narod ima mnogo toga na šta može da bude ponosan", rekao je Ganić i dodao da "Srbija drži ključ mira na Balkanu".
Na zahtjev tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.
Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u Dobrovoljačkoj ulii su u maju 1992. ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215.
Rješenjem o sprovođenju istrage Ganiću se na teret stavljaju tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou po potjernici srpskog Interpola, a deset dana kasnije je pušten iz ekstradicionog u kućni pritvor, uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji.
(agencije/MONDO)