Njemačka, ruska i francuska štampa ocjenjuju da se Srbija, usvajanjem deklaracije izvinila žrtvama,ali bez pominjanja riječi "genocid".
''Srpski parlament se izvinio za ubistvo hiljade bosanskih muslimana u Srebrenici 1995. godine. O genocidu, međutim, nema govora'', piše nedeljnik 'Cajt' u onlajn izdanju, navodeći da je 15 godina posle, srpski parlament osudio taj zločin.
Dnevnik ''Velt'' piše, takodje, o tome da je srpski parlament kroz ovu deklaraciju, prvi put posle 15 godina zauzeo zvanični stav i ukazuje da su, iako je tekst jasno ublažen, ''srpski nacionalisti, uprkos tome, ljuti''.
''Srbija se izvinila za masakr u Srebrenici'', piše politički nedeljnik ''Špigel'' u onlajn izdanju, ocjenjujući da se Srbija izjasnila o svojoj prošlosti.
Njemačka štampa podsjeća da je debata u parlamentu trajala duže od 13 sati i da je deklaracija, koju su, kako se kaže, proevropske snage predsjednika Borisa Tadića prezentirale, usvojena tijesnom većinom.
Ruski elektronski mediji izvijestili su bez komentara da je usvajanjem deklaracije Skupština Srbije osudila masovna ubistva muslimana u Srebrenici, bivšoj enklavi u Bosni i Hercegovini.
Navodeći da je jula 1995. u Srebrenici ubijeno nekoliko hiljada muslimana, agencija “Itar-Tass” izvijestila je da je deklaracija usvojena većinom glasova posle višečasovne debate o tekstu i da je deklaracije zamišljena kao "čin nacionalne katarze".
Ruska državna novinska agencija, čije izvještaje prenose i ostali elektronski mediji, navodi da je jedan dio opozicije oštro kritikovao namjere vlasti, ukazujući da je neophodno osuditi i zločine koji su počinjeni i prema srpskom narodu, koji je imao oko 30.000 žrtava, dok je dio opozicije pozivao da se primijeni termin "genocid" za dogadjaje u Srebrenici.
Ruska agencija u izvještaju naslovljenom „Srpski parlament osudio zločine armije bosanskih Srba u Srebrenici", podsjetila je da je 26. februara 2007. Medjunarodni sud u Hagu priznao dejstva vojske bosanskih Srba u Srebrenici aktom genocida, ali da je odbio da udovolji zahtjevu Sarajeva i prizna direktnu krivicu Srbije i Crne Gore za pogibiju bosanskih muslimana, konstatujući, medjutim, da tadašnje jugoslovensko rukovodstvo nije preduzelo sve što je moglo da spriječi tragediju.
Na kraju je usvojena prvobitna verzija dokumenta u kojoj se osudjuju "sve političke i društvene pojave koje doprinose formiranju ideje da je nacionalne ciljeve moguće ostvariti vojnom silom i nasiljem nad predstavnicima drugih naroda i religije", navodi Itar-Tas s, dodajući da se skupština "izvinila porodicama poginulih u Srebrenici jer Beograd nije mogao da spriječi masovna ubistva".
Kanal NTV navodi da je "Skupština Srbije donijela istorijsku odluku" i u izvještaju dodaje da se "dogadjaji u Srebrenici smatraju jednom od najkrvavijih epizoda rata na Balkanu sredinom 1990-ih".
„Protivnici dokumenta našli su se u apsolutnoj manjini i na kraju je parlament ne samo osudio dogadjaje u Srebrenici, nego se i izvinio porodicama poginulih", navodi ta ruska TV.
Zvanična „Rosijskaja gazeta" u elektronskom izdanju navodi da je posle višečasovne debate koju su najavljivali eksperti, usvojena „mekša" formulacija o neophodnosti da se „ubrza proces pomirenja izmedju bivših jugoslovenskih republika koje su učestvovale u ratnim dejstvima". List dodaje da je skupština Srbije izrazila nadu da će slične deklaracije sa osudom zločina protiv Srba usvojiti parlamenti "drugih zemalja" i da se radi „u prvom redu o BiH i Hrvatskoj".
Francuska štampa, u izvještajima o usvajanju deklaracije o zločinu u Srebrenici, ocjenjuje da je Srbiji, zbog dubokih podjela, trebalo 15 godina da prizna razmjere te tragedije i napominje da masakr u tekstu nije nazvan "genocidom".
"Posle višegodišnjeg zatvaranja očiju pred stvarnošću, razmjere tragedije u Srebrenici napokon su priznate: skupština Srbije je usvojila rezoluciju kojom je osudjen masakr oko 8.000 muslimana u Srebrenici u julu 1995", naveo je dnevnik "Figaro". U deklaraciji je, kako je ukazao list, upućeno izvinjenje i saučešće porodicama žrtava "jer nije sve učinjeno da tragedija bude spriječena", ali masakr nije nazvan "genocidom".
"Srbima je bilo potrebno skoro 15 godina da priznaju tu tragediju, toliko su duboke podjele o ulozi Srba u tom sukobu", ocijenio je "Figaro", napomenuvši da nacionalistički poslanici, koji su nazvali deklaraciju "nepravičnom" i "sramnom", i dalje negiraju da je Srebrenica bila poprište masovnog pogubljenja.
(Tanjug)