Referendum o nezavisnosti Katalonije naročito je zanimljiv susjednoj Hrvatskoj, koja je i sama, ne tako davno, prošla kroz nešto slično. Trenutna situacija u Španiji otvorila je i pitanje ima li Istra pravo da se odvoji od Hrvatske.
Svima je jasno da će ishod referenduma u Kataloniji, iako je formalno nelegalan, potpuno promijeniti budućnost Španije, piše portal Index.hr i navodi da su poslednje nedjelje pokazale da je jaz između Španije i Katalonije velik.
Taj portal prenosi da je Hrvatima referendum zanimljiv iz još jednog razloga, jer je nešto slično Hrvatska prošla u ne tako davnoj prošlosti. Hrvatska je takođe održala referendum koji je vodio ka nezavisnosti, ali to je bio tek početak.
Iako Hrvatska 1991. i Katalonija danas imaju značajne razlike, to pitanje se sa interesovanjem prati i u Hrvatskoj.
Već dva dana, piše Index, na društvenim mrežama se pominje pitanje Istre, odnosno pitanje ima li Istra pravo na samostalnost i, bez obzira ima li ili nema zakonsko pravo, postoji li mogućnost da se to pitanje jednog dana otvori?
Index navodi i da je Istra jedna od rijetkih županija koje su u stanju da same sebe finansiraju, tačnije, stanovnici Istre u budžet uplate mnogo više nego što iz njega dobiju nazad, oko 800 miliona kuna godišnje više.
Takođe, kako se navodi, osim sebe, Istrani finansiraju i ostale krajeve Hrvatske, a sa druge strane, vlade se redovno prave gluve na predloge iz Istre da se država regionalizuje.
Istra je u sastav Hrvatske ušla nakon Drugog svjetskog rata, kada su je u maticu vratili Tito i partizani, ali u očuvanju dugo godina ugroženog hrvatskog identiteta u Istri veliku je ulogu odigralo katoličko sveštenstvo.
Istra je dugo bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije, a hrvatski identitet se u Istri našao posebno na udaru italijanskih fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, koji su u "italijanizaciji" Istre išli toliko daleko da su razbijali glagoljaške spomenike kako bi uništili istorijski trag slovenskog, odnosno hrvatskog identiteta.
Međutim, ulaskom partizana u Istru, ona postaje dio Hrvatske, gdje je i danas.
U Istri politički deluje IDS kao najsnažnija i jedina relevantna regionalna stranka u Hrvatskoj, a zanimljivo je i to što HDZ tu nikada nije uspio da postane snažan kao u drugim djelovima zemlje, ističe Index.
Kako portal navodi, iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovisao istarsku nezavisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a, ne skrivaju da žele da vide Istru kao regiju.
U prvom redu, Istrani su nezadovoljni centralizovanom državom u kojoj mnogo više novca uplaćuju u budžet nego što iz njega dobijaju.
Index navodi i da brojke govore u prilog tome da Istra ima pravo na nezadovoljstvo - u januaru 2015. godine predstavljena je studija Instituta za javne finansije "Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije", koja je pokazala da se u Istri svake godine ostvari višak od prosečno gotovo 800 miliona kuna, koji je dovoljan za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje.
Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u centralnu blagajnu, mogla da izgradi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primer.
Iako je riječ o izvještaju starom nekoliko godina, praktično se ništa nije promijenilo.
Štaviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regiona neće biti ništa i da županijski sastav ostaje onakav kakav jeste, konstatuje Index.