Poslije Josipa Broza u Srbiji niko nije imao takve počasti. Ni Slobodan Milošević. Naprotiv. Zasijenio ga je Vladimir Putin.
Putin je već proglašen za počasnog gradjanina Sombora, Vrbasa, Loznice, Raške i Apatina, a inicijativa da dobije počasnu titulu pokrenuta je u Novom Sadu, Kikindi i Nišu. Ovu "putinomaniju" izgurali su odbornici radikala uz podršku socijalista i ponekog iz DSS-a u pomenutim opštinama, dok je u Nišu inicijator lično gradonačelnik Smiljko Kostić.
Nekad se ova titula davala rijetko. Titula počasnog gradjanina Beograda, primjera radi, poslednji put je dodeljena 1985. Djulijusu Njerereu, tadašnjem predsjedniku Tanzanije.
Na spisku počasnih gradjana Beograda ima i diktatora: Nikolae Čaušesku, Leonid Brežnjev, Kim Il Sung... Osim Fransoa Miterana, nekadašnjeg predsjednika Francuske, nijedan zapadni političar nije ponio titulu počasnog gradjanina Beograda. Medju počasnim gradjanima Beograda su još i car Etiopije Hajle Selasije i lideri Pokreta nesvrstanih Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, kao i Norodom Sihanuk, kralj Kambodže. Ovo priznanje ponijeli su i predsjednik Zambije Kenet Kaunda, prvi predsjednik Alžira Ahmed ben Bela, predsjednik Tunisa Habib Burgiba. Na ovoj listi su i nasljednik Nehrua na mjestu premijera Indije Lal Bahadur Šasiri, poljski komunistički lider Edvard Gjerek, kuvajtski emir Džaber al Ahmad al Džaber al Sabah, predsjednik Kine Li Ksijanijan i Miguel de la Madrid, predsjednik Meksika.
Od "domaćih" ličnosti titule počasnih gradjana Beograda ponijeli su Josip Broz Tito i general Peko Dapčević, koji su dobili ovo priznanje 25. maja 1947, kao prvi dobitnici ovog priznanja, dok je Edvardu Kardelju ova titula dodijeljena 1970. godine.
Dodjeljivanje titule počasnog gradjanina nije, naravno, bila i ostala privilegija prestonice Srbije. U svim većim gradovima, odmah posle Drugog svjetskog rata ili tokom djelovanja Pokreta nesvrstanih zemalja mnogi svjetski političari su se okitili ovom titulom. Bilo je onih koji su počasnim gradjanima proglašeni krajem 19. vijeka, ali ima gradova koji među svoje počasne sugradjane nikog nisu primili nekoliko poslednjih godina.
U poslednje vrijeme, u društvo generala, predsednika i kraljeva ušli su i humanitarci, naučnici ili sportisti, poput onih "iz prijateljskih zemalja" koji su tokom bombardovanja 1999. godine dopremali humanitarnu pomoć.
Jedini počasnin gradjana Vranja do sada je bio Slobodan Milošević. Odlukom Skupštine opštine Vranje, on je postao počasni gradjanin ove varoši septembra 1994. godine i, iako je opozicija u Vranju u nekoliko navrata pokretala inicijativu da mu se oduzme ova titula, to se nije dogodilo. U Vranju su socijalisti na vlasti još od 1990. godine.
(Mondo)