Istraživanje UN o putevima droge iz Avganistana pokazalo je da je Balkan jedan od glavnih tranzitnih pravaca
Takođe, pokazalo je i da je zabilježen i veći broj korisnika ilegalnih droga u tom regionu.
U izveštaju "Porast broja zavisnika, jačanje kriminalnih organizacija i finansiranje pobunjeničkih naoružanih grupa" navodi se da u putevima krijumčarenja heroina značajno mjesto zauzimaju balkanske zemlje, a UN procjenjuju da ogromna količina heroina koji stiže u Evropu dolazi baš preko Balkana.
Jedan od autora izvještaja UN Hakan Demirbuken rekao je za BBC na srpskom jeziku da policije balkanskih zemalja treba da ojačaju svoje pozicije kako bi bile u stanju da zaplijene veće količine krijumčarenog heroina.
"Govorimo o 90 tona heroina koji preko Balkana stiže do zapadne Evrope. Organizovane kriminalne grupe ne bi mogle da krijumčare toliku količinu droge da nemaju pomoć iz policije ili iz drugih državnih službi. Na Balkanu, kao i u drugim regionima postoji problem korupcije", naglasio je Damirbuken.
Najveći dio heroina iz Turske se u EU i dalje krijumčari drumskim saobraćajem, što znači da prelazi preko svih granica, navodi se u izvještaju UN.
"Preko Irana u Tursku i onda iz Turske u Bugarsku ili u Grčku pa dalje preko zemalja Zapadnog Balkana. Od Bugarske i Grčke vode dva velika kanala šverca. Jedan ide preko Albanije do Italije i do Švajcarske. Drugi ide preko Srbije i Rumunije prema Austriji i dalje do Holandije i Velike Britanije", rekao je Demirbuken.
On je dodao da policije balkanskih zemalja zaplene vrlo mali dio heroina koji prelazi preko njihovih granica i zatim dalje nastavlja put ka drugim evropskim državama.
"Preko granica balkanskih zemlja godišnje se prokrijumčari oko 90 tona heroina, a zapleni se svega jedna i po tona. To znači da se zapleni manje od dva odsto heroina koji prolazi kroz te zemlje. To je zabrinjavajuće jer se u drugim zemljama zaplijenjuje veći procenat", kazao je Damirbuken.
On je dodao da se u Turskoj otkrije i zaplijeni oko deset odsto, a u Iranu 20 odsto krijumčarenog heroina, dok su balkanske zemlje po zapleni blizu Avganistanu gdje se takođe zaplijeni manje od dva odsto ukupne količine heroina.
Takvo stanje na terenu, kaže Demirbuken, može da bude opasno za balkanske zemlje jer finansijski jača kriminalne grupe.
Prema podacima Biroa UN za borbu protiv droge i kriminala, u svijetu godišnje 15 miliona ljudi koristi opium, heroin i morfijum. Njihova ulična vrijednost se procjenjuje na 65 milijardi dolara. Devedeset odsto te droge dolazi iz Avganistana.
Evropa je najveće tržište ilegalnih opijata. Godišnje u Evropi od prevelike doze heroina umre između 5.000 i 8.000 ljudi, piše Bi-Bi-Si pozivajući se na izveštaj UN.
(Beta)