U procesu koji se u Haškom tribunalu vodi protiv bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, dodata su još tri svjedoka
Oni bi trebalo da potvrde da je Karadžić svojevremeno postigao dogovor sa specijalnim izaslanikom SAD za bivšu Jugoslaviju Ričardom Holbrukom da mu, ukoliko se povuče iz politike, neće biti suđeno, saopštio je Haški tribunal u ponedjeljak.
U dodatku podneska objavljenom u ponedjeljak, kojim je krajem maja zatražila odbacivanje optužnice na osnovu tog navodnog sporazuma, Karadžićeva odbrana je sudskom vijeću dostavila izjave Viktora Ben-Cnana (Victor Ben-Cnaan) iz Izraela, Voltera Hajna (Walter Hein) iz SAD i Puniše Lučića sa Pala.
Sva trojica u izjavama tvrde da su 18. jula 1996. sa Karadžićem u njegovoj kancelariji na Palama vodili poslovni razgovor, kao predstavnici izraelske firme "Gloub holdings internešnel".
Po izjavama, Karadžić je u jednom trenutku napustio sobu u kojoj su razgovarali, a kada se vratio obavijestio je sagovornike da je "imao teške pregovore sa Holbrukom", te da je "pristao da se povuče sa položaja predsjednika RS, i Srpske demokratske stranke, kao i sa drugih javnih i političkih dužnosti".
"Karadžić nam je rekao da su pregovori vođeni između njega, Ričarda Holbruka i tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića. U zamjenu za njegovo povlačenje, Holbruk, tadašnji izaslanik SAD za primenu Dejtonskog sporazuma, pružio mu je snažne garancije da neće biti krivično gonjen ni pred jednim sudom pod njihovom nadležnošću, uključujući Haški tribunal", piše u izjavi Ben-Cnana i Hajna.
Na pitanje sagovornika može li vjerovati Holbruku, Karadžić je, kako se navodi u izjavi, odgovorio da "nikada ne bi prihvatio sporazum da mu nisu pružene istinski ozbiljne i čvrste garancije".
Predstavnici izraelske kompanije preciziraju i da su prethodno, na istom sastanku, sa Karadžićem razmatrali: "podizanje međunarodnog aerodroma - u Sokocu; izgradnju dvije - tri hidroelektrane na Drini; izgadnju pruge duge 70 kilometara, s ciljem da se RS poveže sa evropskom mrežom; rekonstrukciju rudnika boksita u Milićima i rafinerije u Bosanskom Brodu i izvoz drveta, između ostalog".
Poslije Karadžićevog povlačenja, razgovore sa njima o tim temama, kao predsjednica RS naslijedila je Biljana Plavšić, napominju u izjavi Ben-Cnan i Hajn.
Uključivanjem trojice očevidaca, broj svjedoka koji bi trebalo da potvrde da je između Karadžića i Holbruka postojao dogovor, popeo se na 18, navodi se u saopštenju Haškog suda.
Dalji tok postupka zavisiće od odluke generala Daglasa Lutea i pukovnika Džona Filija iz vojske SAD da li će da razgovaraju s Karadžićevim braniocem.
S obzirom da sudsko vijeće smatra da bi taj razgovor bio od izuzetne važnosti za početak suđenja nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske, vladi SAD je ostavljen rok do 25. juna da kontaktira te svoje oficire i obavijesti Tribunal o njihovom odgovoru.
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid nad Muslimanima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.
Od prvog pojavljivanja pred sudijom, krajem jula prošle godine, Karadžić tvrdi da je sporazum o njegovom imunitetu, u zamjenu za povlačenje sa čela RS i iz javnog života, postignut na sastanku Holbruka sa Slobodanom Miloševićem u Beogradu, 18. jula 1996.
Haško tužilaštvo zatražilo je da sudsko vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija (Iain Bonomy) odbaci Karadžićev zahtjev za obustavljanje postupka i odbacivanje optužnice uz obrazloženje da sporazum o imunitetu, čak i da postoji, ne obavezuje Tribunal.
Odluku o Karadžićevom zahtjevu, sudije će donijeti naknadno.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio je da se izjasni o krivici poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.
(agencije/MONDO)