Šljivančaninu 17 godina zatvora, Mrkšiću 20

Haški tribunal je tako pooštrio prvostepenu kaznu kojom je za pomaganje zločina nad hrvatskim zarobljenicima u Vukovaru 1991. Šljivančanin bio osuđen na pet godina zatvora.

Žalbeno vijeće Tribunala je, usvojivši žalbu Tužilaštva, Šljivančanina (55) proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, 20. i 21. novembra 1991, preinačivši, uz protivljenje dvoje sudija, nalaz iz prvostepene presude.

Prvostepenom presudom, Šljivančanin je bio oslobođen po toj tački optužnice, a osuđen za pomaganje i podržavanje mučenja i okrutnog postupanja prema tim zarobljenicima.

Istovremeno, žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je prvostepenu kaznu od 20 godina zatvora prvooptuženom Miletu Mrkšiću (61) za pomaganje i podržavanje ubistva, mučenja i okrutnog postupanja prema zarobljenicima.

U kritično vrijeme, pukovnik Mrkšić je bio komandant Prve gardijske brigade JNA, odnosno Operativne grupe Jug na vukovarskom ratištu, a major Šljivančanin brigadni oficir za bezbjednost.

Pošto je pravosnažna presuda izrečena, Šljivančaninova supruga Persa glasno je protestovala na galeriji za posmatrače, udarajući rukama po staklenom zidu sudnice.

Šljivančaninova je zatim, okružena pripadnicima obezbeđenja i braniocima njenog supruga, u holu Tribunala, uz psovke, uzvikivala da je "osuđen nevin čovjek".

Saopštavajući pravosnažnu presudu, predsjedavajući sudija Teodor Meron (Theodor) naznačio je da je major Šljivančanin po Ženevskim konvencijama bio dužan da zaštiti hrvatske zarobljenike, čiju je evakuaciju iz vukovarske bolnice sprovodio po naređenju pukovnika Mrkšića.

Prema presudi, Šljivančanin je morao znati za mogućnost da će pripadnici srpskih paravojnih snaga, koji su bili na Ovčari, pobiti sve zarobljenike, pošto je Mrkšić uveče 20. novembra 1991. naredio da se sa farme povuče vojna policija JNA.

Taj zaključak, sudije su izvele na osnovu nalaza iz prvostepene presude da je Šljivančanin ranije tog dana bio na Ovčari i vidio da paravojnici zlostavljaju zarobljene.

"Po Ženevskoj konvenciji, Šljivančanin je bio dužan da zaštii zarobljenike i da ne dozvoli da oni budu predati bilo kome, dok se ne uvjeri da im niko neće naškoditi... Mrkšićevo naređenje o povlačenju JNA sa Ovčare, Šljivančanina nije oslobađalo te dužnosti", naglašava se u sažetku presude koji je pročitao sudija Meron.

Propuštanjem da djeluje na zaštiti zarobljenika - čak i nasuprot naređenju pretpostavljenog Mrkšića - Šljivančanin je, po presudi, "značajno doprinio" masovnom ubistvu koje je uslijedilo kritične noći.

"Šljivančanin je mogao narediti vojnoj policiji da ne napušta ratne zarobljenike, iako je to, poslije Mrkšićevog naređenja, bilo suprotno njegovim de jure ovlašćenjima... Mogao je da pokuša da Mrkšića ubijedi da povuče naređenje ili, ako ne uspije, da pozove pretpostavljenog generala (Aleksandra) Vasiljevića u Beograd... Da je uspio da vojnu policiju vrati na Ovčaru, to bi značajno smanjilo mogućnost ubistva", naglašava se u presudi.

Apelaciono vijeće je kaznu Šljivančaninu povećalo i na osnovu žalbe tužilaštva da je prvostepena presuda za pomaganje mučenja zarobljenika bila neprimjereno niska, s obzirom na težinu zločina i ranjiv položaj žrtava.

I Mrkšić i Šljivančanin osuđeni su za kršenje zakona i običaja ratovanja, a oslobođeni krivice po ostalim tačkama optužnice koji su im na teret stavljale progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje i ubistva kao zločine protiv čovječnosti.

Apelaciono vijeće odbilo je u potpunosti žalbe Mrkšića i Šljivančanina na prvostepenu presudu.

Tokom rasprave o žalbama, krajem januara ove godine, branioci su tražili da Mrkšić i Šljivančanin budu oslobođeni, a tužioci da im kazne budu pooštrene. Za Šljivančanina, zastupnici optužbe su zatražili kaznu od 30 godina zatvora.

U pritvoru Tribunala, Šljivančanin, koji je uhapšen u junu 2003. godine odslužio je, tokom pretprocesnog postupka i suđenja, 90 odsto prvostepene kazne od pet godina zatvora. Na privremenu slobodu, sa koje se vratio u ponedeljak, pušten je u decembru 2007.

Mrkšić je u sudskom pritvoru od maja 2002. godine kada se dobrovoljno predao.

Vrijeme provedeno u pritvoru biće im uračunato u izdržanu kaznu.

Prvostepeno suđenje vukovarskoj trojki je pred Tribunalom počelo 11. oktobra 2005, a završne riječi odbrane i optužbe održane su od 15. do 17. marta 2007.

Tužilaštvo pozdravlja odluku Vijeća

Portparol Haškog tužilaštva Olga Kavran u izjavi Tanjugu je navela da Tužilaštvo posebno pozdravlja odluku Vijeća da Šljivančaninu poveća prvostepenu kaznu sa pet na 17 godina zatvora, podsjetivši da je Vijeće zaključilo da je optuženi, u skladu sa Ženevskim konvencijama, imao pravnu obavezu i dužnost da zaštiti ratne zarobljenike, a da je to propustio da učini.

"Taj njegov propust je značajno doprinio ubistvu zarobljenika i Šljivančanin je toga bio svjestan", ocijenila je Kavran.

Advokat Miroslav Vasić, branilac bivšeg oficira JNA Mileta Mrkšića, ocijenio je da je njegov branjenik osuđen na 20 godina zatvora za nešto za šta nije odgovoran, ističući da njegova krivica tokom postupka pred Haškim tribunalom nije potkrijepljena nijednim izvedenim dokazom.

"Nezadovoljan sam presudom Žalbenog vijeća haškog tribunala, čak i da je osuđen na godinu dana zatvora, jer je oglašen krivim i osuđen za nešto što nije uradio. Mrkšić nije izdao naređenje da se sa Ovčare povuku pripadnici JNA", rekao je advokat u izjavi Tanjugu.

Vasić smatra da su krivice Mrkšića i Veselina Šljivančanina zasnovane na činjeničnom stanju koje nije potkrijepljeno nijednim izvedenim dokazom, jer nijedan saslušani svjedok nije rekao da niti da je Mrkšić izdao naređenje niti da ga je Šljivančanin prenio pripadnicima JNA.

Šljivančaninov advokat Novak Luikić ocijenio je da je presuda "šokantna" i da je donijeta bez poštovanja osnovnih pravnih principa, s ciljem uspostavljanja novih međunarodnih standarda.

"Zanemarujući princip 'in dubio pro reo' - u slučaju sumnje tumačiti u korist optuženog, Žalbeno vijeće se prvi put bavilo utvrđivanjem činjeničnog stanja, izlazeći iz okvira onoga što je prvobitno utvrdilo pretresno vijeće, i bez dokaza, na bazi pretpostavki izvuklo zaljkučak da je Šljivančanin saznao za Mrkšićevo naređenje o povlačenju trupa", kazao je advokat Tanjugu.

Lukić smatra da je svojim postupanjem i utvrđivanjem činjeničnog stanja Žalbeno vijeće preko slučaja njegovog klijenta pokušalo da uspostavi neke nove standarde u međunarodnom pravu o komandnoj odgovornosti, jer, kako je naveo, "Tribunal želi da pravi standarde na ovom istražnom pravu".

"To je nešto potpuno šokantno i novo da žalbeno vijeće koje je uvek podržavalo i isticalo činjenicu da ne žele da vrši novo suđenje, sad utvrđuje činjenice", kazao je advokat Lukić.

Šef poslaničke grupe Srpske radikalne stranke (SRS) Dragan Todorović ocijenio je da je Haški tribunal napravio još jedan u nizu presedana, pošto je utrostručio zatvorsku kaznu Šljivančaninu.

"Što se tiče Haškog tribunala nema nikakvog iznenađenja kada su Srbi u pitanju, sve presedan do presedana. Pa, tako i ovaj najnoviji presedan - da je utrostručena kazna Šljivančaninu navodno zato što je uradio nešto što niko živi ne može da objasni", rekao je Todorović agenciji Beta.

Prema njegovim riječima, kada se presuda Šljivančaninu uporedi sa oslobađajućim presudama Ramušu Haradinaju i Naseru Oriću "onda jednostavno sve što je čovjek naučio do sad u životu pada u vodu".

Zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić ocijenio je da je presuda Haškog tribunala dokaz da je taj sud "politička a ne pravna institucija".

"Niko iz Haškog tribunala ne može da se vrati sa oslobađajućom presudom ili sa presudom koja pokriva samo pritvor, a da se nije nagodio sa tribunalom. Svi koji nisu postigli direktnu nagodbu sa Haškim tribunalom moraju da budu osuđeni drakonskim kaznama", rekao je Vučić agenciji Beta.

Ocijenio je da je presuda antipravna, antipravnička i nepravedna, kao i da je donijeta pod "političkim pritiskom".

Portparol Demokratske stranke Srbije Andreja Mladenović ocijenio je da presuda Šljivančaninu predstavlja još jedno ruganje pravdi.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović ocijenio je da ova presuda protiv Šljivančanina "ne smije biti zloupotrijebljena da bi se ponovo zaustavile promjene u zemlji i njena evroatlantska budućnost".

"I prvostepena i ova presuda su donijete u uobičajenom postupku i pitanje za nas nije kakva je presuda, nego kakva je naša budućnost sa njom i desetinama drugih razloga koji nas obavezuju da se prema tim događajima kao društvo odredimo. Ovo nije prilika za novu seriju izjava kojima se svaki put jalovo i beskorisno ukazuje na zavjere i antisrpstvo", rekao je Jovanović za agenciju Beta.

Prema njegovim riječima, presude Tribunala se odnose na konkretne slučajeve i događaje.

"Ako nismo u stanju da prihvatimo ove odluke, onda nismo u stanju ni da konačno uspostavimo i jasno branimo stav prema ukupnoj nedavnoj prošlosti, kao i vrijednostima koje ova zemlja smatra važnim u budućnosti", ocijenio je lider LDP-a.

Dodao je da su građani na to pitanje odgovorili, da to čine i međunarodne institucije, a da se samo "elite u Srbiji tvrdoglavo drže svoje interpretacije prošlosti".

Nacionalni savjet iznenađen presudom Šljivančaninu

Nacionalni savjet za saradnju sa Haškim tribunalom saopštio je da je iznenađen presudom Žalbenog vijeća Tribunala Veselinu Šljivančaninu.

"Drastično pooštravanje kazne okrivljenom Šljivančaninu od strane drugostepenog vijeća biće teško razumljivo za našu javnost i predstavljaće još jedan faktor koji će doprinijeti da se povjerenje srpske javnosti u nepristrasnost rada Tribunala dodatno umanji ili čak svede na minimum."

"Smatramo da će nerazumijevanje presuda Tribunala od strane javnosti otežati proces suočavanja sa prošlošću u državama regiona", kaže se u saopštenju.

"Ovim nikako ne osporavamo težinu zločina učinjenog na Ovčari, kod Vukovara, za koji se i pred našim pravosuđem vode postupci protiv više lica okrivljenih da su neposredno učestvovali u izvršenju tog krivičnog djela.

Uprkos nezadovoljstvu koje je izazvano pojedinim odlukama Tribunala Republika Srbija svjesna je svojih međunarodnih obaveza i nastaviće da radi na okončanju saradnje sa Tribunalom, jer je to u najboljem interesu ove države i njenih građana", naglašava se u saopštenju.

Istovremeno, Nacionalni savjet istrajaće na inicijativi da se licima koja su osuđena pred Tribunalom omogući da kazne izdržavaju u zemljama čiji su državljani.

(agencije/MONDO)