Srbi nikad nisu prihvatili Bosnu kao državu i Republika Srpska treba da se osamostali, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik za američki nedjeljnik "Njuzvik.
Ako region može da prihvati dvije albanske države - Albaniju i Kosovo, onda, kako kaže Dodik, a navodi list, mogu da budu i dvije srpske zemlje.
Prema njegovim riječima, secesionistički pokreti u Škotskoj i Kataloniji mogu da pomognu i u slučaju Republike Srpske.
Njujorški nedeljnik ipak navodi da nije jasno da li Dodik ozbiljno razmišlja o daljoj balkanizaciji ovog regiona ili je riječ samo o političkoj igri, kao i da li za to ima podršku Moskve.
Upitan kada bi mogao da se održi referendum o secesiji RS, poput onog na Krimu, Dodik predviđa da će se to "desiti iznenada".
List podsjeća da je Bosna i Hercegovina stvorena Dejtonskim sporazumom koji je okončao najkrvaviji rat od 40-tih godina prošlog vijeka. Prema Dodikovim riječima, ta unija koju su vještački stvorili stranci, deluje frustrirajuće na Srbe i osuđena je na propast.
"Nemamo nikakve koristi od Bosne i Hercegovine", kaže on i dodaje da bi kao samostalna, Republika Srpska bolje stajala finansijski i da bi se čak i brže integrisala u EU nego ako bi ostala u BiH.
Svjestan zabrinutosti Zapada, kako piše "Njuzvik", Dodik još nije odredio datum referenduma.
"Sačekaćemo. Ne želimo destabilizaciju ili haos", rekao je on u intervjuu koji je za američki nedjeljnik dao prošle nedjelje u Banjaluci.
Neki stoga misle, navodi nedeljnik, da je njegova priča o referendumu samo pokušaj da dobije nacionalističke poene uoči predsjedničkih izbora u oktobru. Dodik, međutim, kaže da misli ozbiljno i često navodi Škotsku i Kataloniju kao primjer za mjesta gdje ljudi žele referendum o nezavisnosti, baš kao i on.
Prema Dodikovim riječima, što više priča o tome, to glasnije zvone zvona za uzbunu u Sarajevu, Briselu i Vašingtonu.
Međutim, kako "Njuzvik" ocjenjuje, zapadnjaci manje razmišljaju o secesionističkim težnjama Škota ili Katalonaca, a više o Krimljanima koji su uz podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina, sproveli referendum i pripojili se Rusiji.
Dodik tvrdi da je Zapad selektivan kada je riječ o pravu na samoopredjeljenje putem referendum.
"Slovenija se odvojila od Jugoslavije", kaže on. Devedesetih su "oni imali referendum i proglasili nezavisnost. Poslije nekoliko godina, postali su članica EU. I zašto bi Krim bio drugačiji", pita Dodik, prenosi "Njuzvik".
Srbi i Rusi imaju puno toga zajedničkog, ali Dodik odbacuje navode da Putin stoji iza njegove kampanje za referendum. "Nisam razgovarao o tom pitanju sa njima", kaže on.
Istina je, dodaje, da su "Rusi više fer prema nama, nego Zapad, ali civilizacijski "mi smo Evropljani" i Evropa je prirodan saveznik Republike Srpske.
Po njegovom mišljenju, balkanski problemi su mnogo stariji i kompleksniji od onih na Krimu i mogu biti riješeni samo okončanjem unije sa bosanskim muslimanima.
"Njuzvik" ocjenjuje da Dodik nije uvek bio toliko antagonistički nastrojen i podseća da su ga Amerikanci svojevremeno smatrali umerenim glasom među ekstremistima, u poređenju sa ultranacionalističkih liderima Srba koji su završili u tribunaluma za ratne zločine.
Vašington i EU su sada uznemireni zbog njegove separatističke retorike. Iako je u Banjaluci i u RS ideja o secesiji veoma popularna, Dodik zna da je van granica RS izolovan, piše "Njuzvik".
Podsjećajući da se 28. juna obeležava 100 godina od ubistva Franca Ferdinanda u Sarajevu, Dodik kaže da je za Republiku Srpsku to bio "herojski čin, dok ga druga strana smatra terorizmom".