Rješenjem istražnog sudije Okružnog suda u Dubrovniku, Vučureviću je određen pritvor, te je za njim raspisana potjernica.
Županijsko državno tužilaštvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv nekadašnjeg predsjednika Skupštine opštine Trebinje Božidara Vučurevića zbog, kako se navodi, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području Dubrovnika i uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika u periodu od 1991. i 1995. godine.
Rješenjem istražnog sudije Okružnog suda u Dubrovniku, Vučureviću je određen pritvor, te je za njim raspisana potjernica.
Navodeći samo inicijale, Državno tužilaštvo Hrvatske je na svojoj internet stranici objavilo da je Županijsko državno tužilaštvo u Dubrovniku podiglo optužnicu protiv B.V. (1936), državljanina BiH, zbog počinjenog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika.
U optužnici se navodi da je okrivljeni, kao predsjednik Skupštine opštine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba opštine Trebinje, te predsjednik ratnog predsjedništva opštine Trebinje, tokom 1991. pa do 29. oktobra 1995. godine, djelujući individualno i u saradnji sa Radovanom Karadžićem, kako se tvrdi, planirao, podsticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja velike Srbije na području bivše Jugoslavije okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva.
Okrivljeni se, prema optužnici Županijskog državnog tužilaštva u Dubrovniku, tereti da je u septembru 1991. godine na području opštine Trebinje "naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. oktobra 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Hrvatsku".
U optužnici se navodi da su te jedinice do 26. oktobra 1991. godine, kako se tvrdi, privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi.
"U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno, dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali privredne objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinje i Bileća", navodi se u optužnici.
Županijsko državno tužilaštvo u Dubrovniku tvrdi da su te jedinice bezobzirno granatirale istorijsku jezgru Starog grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESKO-a i time, kako se navodi, nanijele veliku štetu spomenicima kulture unutar zidina.
U optužnici se navodi da je B.V., zajedno sa komandnim kadrom Hercegovačkog korupusa, nakon 26. oktobra 1992. godine, odnosno povlačenja JNA, naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, privrednih i civilnih objekata sve do 29. oktobra 1995. godine, pri čemu je, kako se tvrdi, ubijeno sedam civila, a 11 je teško ranjeno, te je nanesena materijalna šteta.
(Srna)