Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je zahtjev Radovana Karadžića da mu dostavi informacije o sporazumu sa Ričardom Holbrukom.
Sudsko vijeće Haškog tribunala odbilo je iz proceduralnih razloga zahtjev Radovana Karadžića da mu Tužilaštvo dostavi sve informacije o sporazumu kojim mu je, kako tvrdi, imunitet od Tribunala garantovao predstavnik SAD Ričard Holbruk.
Sudsko vijeće Patrika Robinsona ocijenilo je da, prema pravilima Tribunala, za takav zahtjev Karadžić mora dokazati da traženi dokumenti postoje, da su u posjedu Tužilaštva, kao i da su potencijalno oslobađajući. Ako bi ti uslovi bili ispunjeni, Tužilaštvo bi bilo obavezno da Karadžiću dostavi materijale koje traži. Vijeće je ostavilo mogućnost Karadžiću da dokumente za koje vjeruje da postoje zatraži direktno od Tužilaštva.
Karadžić je tražio da mu Tužilaštvo dostavi "sve informacije koje ima o sporazumu koji je oko 18-19 jula 1996. sa Radovanom Karadžićem sklopio Ričard Holbruk". U podnesku se sugeriše da su ti materijali Karadžiću potrebni kako bi podnio zahtjev za odbacivanje optužnice.
Takođe, Karadžić je od Tužilaštva tražio i podatke, sakupljene od 1996. do danas, o "zahtjevima da se progon Radovana Karadžića ne sprovodi", kao i informacije o "propustima da se Karadžić uhapsi i razlozima za to".
Karadžić je zahtijevao i da mu tužioci predaju sve informacije o vezi između "pregovaračkih napora SAD u Bosni" i Ujedinjenih nacija, te njihovih organa - Savjeta bezbjednosti, Generalne skupštine, međunarodnih snaga u BiH, te samog Tribunala, 1995-97. Isti zahtjev podnijet je i za informacije o odnosima SAD sa članicama UN, uključujući i zemlje Kontakt grupe.
U podnesku se naglašava da je neophodno da Karadžić ima uvid u te materijale kako bi "podnio zahtjev za odbijanje optužnice", utemeljen na njegovoj tvrdnji da mu je "Ričard Holbruk obećao, 18-19. Jula 1996. da se neće suočiti sa krivičnim progonom u Hagu ukoliko se složi da se potpuno povuče iz javnog života". "To obećanje može se pripisati Haškom tribunalu zato što je dato u ime ili uz konsultacije sa članicama Savjeta bezbjednosti UN, ili se razumno moglo povjerovati da je bilo tako", piše u podnesku.
Karadžić je optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i širom BiH, kao i za druge zločine 1992-95. Uhapšen je u Srbiji krajem jula, a u pojavljivanju pred sudijom odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je u spis uvedeno da se ne osjeća krivim. Tužilaštvo je nedavno podnijelo predlog izmijenjene optužnice, koji sudsko vijeće još nije potvrdilo.
(Beta)