17 osoba je poginulo a stručnjaci i danas ponavljaju da se represijom ne moze smanjiti broj poginulih u prometu
Tokom ovog vikenda na hrvatskim putevima je u saobraćajnim udesima poginulo 17 osoba, što je najveći broj do sada zabilježena u istoriji Hrvatske.
U posljednja dva i po dana stradalo je nekoliko motociklista, jedan biciklista, dok su ostali bili putnici ili vozači u automobilima,a najtragičnija od svih nesreća dogodila se u nedjelju prije podne kada su u direktnom sudaru tri automobila u blizini Varaždina poginule tri odrasle osobe i jedno dijete od dvije godine.
Tragični je podatak odmah alarmirao i brojne saobraćajne stručnjake, koji u medijima ovih dana upozoravaju kako donošenje novog Zakona o bezbijednosti na putevima nije donijelo željene rezultate, jer se povećanom represijom prema prekršiocima zakona ne može podići nivo sigurnosti na putevima.
Novi zakon, koji je na snagu stupio u junu ove godine, predviđa drastično povećanje novčanih, a za višestruke recidive i primjenu zatvorskih kazni prema prekršiocima, posebno onima koji voze prebrzo, pod uticajem alkohola ili bez potrebnih dokumenata.
Ali stručnjaci i danas ponavljaju da se represijom ne moze smanjiti broj poginulih u prometu, te da je za popravljanje stanja na putevima potrebno uzeti u obzir i ostale faktore koji utiču na bezbijednost u saobraćaju, a to su "crne tačke" na putevima, korupcija saobraćajnih policajaca, ali i neadekvatan način naplate kazni.
Proteklih mjeseci, a posebno uoči donošenja novog zakona o bezbijednosti na putevima, policija je učestalo ponavljala kako oni kvalitetno i profesionalno odrade svoj dio posla, no da isto ne rade i prekršajni sudovi, na kojima veliki broj slučajeva zastarijeva i dobar
dio prekršilaca nikada ne bude kažnjen, što ih motiviše da nastave sa kršenjem zakona.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj na putevima gine nešto manje od 14 osoba na 100.000 stanovnika, što je gotovo za 50 posto više od prosjeka u Evropi, a konstantno povećanje kazni za saobraćajne prekršaje do sada nije dalo nikakve rezultate.
Posebna kategorija su mladi i neiskusni vozači, koji u prosjeku izazivaju najviše saobraćajnih nesreća u kojima i sami često stradaju, pa štručnjaci upozoravaju kako se još uvijek malo učinilo na podizanju njihove svijesti o opasnostima rizičnog ponašanja u
saboraćaju.
Kada je prije nekoliko godina takođe donesen tada novi zakon o sigurnosti na putevima, a koji je među ostalim izazvao mnogo buke i protesta zbog odredbe prema kojoj je dozvoljena količina alkohola u krvi vozača bila 0,0 promila, govorilo se kako će ta odredba smanjiti broj nesreća koje su izazivali pijani vozači.
No to se nije dogodilo, a broj vozača koji su bili uhvaćeni da pod uticajem alkohola upravljaju automobilom ili su pak izazvali prometnu nesreću, nije se nimalo smanjio.
Novi zakon ukinuo je odredbu o nula promila alkohola kao beskorisnu, vratio je tolerisanih 0,5 promila, no s obzirom na prve rezultate unazad nekoliko mjeseci ni on neće donijeti manji broj mrtvih na putevima.
Stručnjaci i dalje upozoravaju kako na hrvatskim putevima, čiju tehničku bezbijednost takođe treba podići, treba biti više policijskih ekipa koje kontrolišu saobraćaj, jer većina vozača u zemlji još uvijek razmišlja na isti način: kad nema policije, radi šta hoćeš.
(Beta)