Protesti građana, nezadovljnih životnim standardom i ponašanjem političkih elita, u gradovima Federacije BIH nastavljeni i danas.
Najmanje pet stotina demonstranata, koji su bili okupljeni preko puta zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, izašlo je na Ulicu maršala Tita, gdje blokiraju prolazak automobila, javlja dopisnik Srne.
Pripadnici policije Kantona Sarajevo uhapsili su pet lica iz Visokog koja su tokom demonstracija u Sarajevu bacila Molotovljev koktel. Policija je sinoć u 19 časova uhapsila lica čiji inicijali su Ć. T, K. E, S. H, i M. E, te maloljetnog Š. A, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Oni su na raskrsnici ulica Maršala Tita i Hamze Hume, tokom demonstracija, bacili flašu sa zapaljivom tečnošću, koja se zapalila, objavio je portal Klix.ba.
Kako javlja Tanjug, broj demonstranata se stalno povećava, i oni uz povike "ostavke, ostavke", idu prema Federalnoj vladi, a saobraćaj je blokiran ispred zgrade Predsjedništva BiH.
Neki od demonstranata nose ratne zastave Armije BiH, ali za sada je situacija mirna i nema incidenata.
Na jednom od transparenata piše "Jedina mi nada - da padne Vlada", a istaknuti su i oni na kojima su poruke protiv pljačkaške privatizacije preduzeća u BiH.
Policija je danas u Mostaru zabranila okupljanje građana, ali je skup njih oko hiljadu ipak održan.
Kod zgrade Predsjedništva BiH oko 13 časova zvanično je počeo protest na kojima će, prema najavama, okupljeni tražiti ostavku kantonalne i federalne vlade.
Ostavke su dosad podnijela četiri kantonalna premijera, načelnik policije u Mostaru, i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimović.
Sa svoje pozicije sinoć je odstupio i Hamdija Lipovača, premijer Unsko-sanskog kantona, za koga se ovih dana spekulisalo da je sa porodicom pobjegao u Hrvatsku.
Prethodno ostavke su podnijeli premijeri Tuzlanskog kantona Sead Čaušević, Zeničko-dobojskog Muniba Husejnagić, i kantona Sarajevo Sud Zeljković.
Bošnjački član Predsjedništva BIH i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović, nije spreman da podnese ostavku, dok njegov kolega koji zastupa Hrvate u tročlanom predsjedništvu, Željko Komšić, tvrdi da bi ostavku podnio, i da bi za njega to bilo veliko olakšanje.
Zgrada Predsjedništva BiH - pusta
U očekivanju novih protesta, funkcioneri i svi zaposleni u Predsjedništvu BiH oko podneva su napustili zgradu u centru prijestonice. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član Bakir Izetbegović su u jutarnjih satima došli u svoje kancelarije, ali su na preporuku Direktorata za koordinaciju policijskih tijela napustili zdanje uoči najavljenog okupljanja demonstranata. U zgradu su poslati pripadnici interventne policije kako bi je štitili od mogućih novih upada. Evakuisani su i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, dok se srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nije pojavio na poslu.
Nekoliko stotina Zeničana okupilo se na ulici ispred Vlade Zeničko-dobojskog kantona, a kantonalni premijer Munib Husejnagić, kako je i obećao u petak demonstrantima koji su demolirali zgradu Vlade i Skupštine, podnio je i pisanu ostavku, a to su učinili i ostali članovi Vlade.
I građani Tuzle ponovo su počeli da se okupljaju ispred zgrade kantonalne Vlade, a uglavnom je riječ o mlađim osobama. Kako je objavio Dnevni avaz, nose transparente, među kojima ima i onih sa natpisom "Jedna država, jedna ljubav".
Kolegijum Skupštine Tuzlanskog kantona saopštio je da permanentno zasijeda radi nalaženja rješenja za novonastalu situaciju, a sastao se i sa predstavnicima Koordinacije boračkih saveza i organizacija, koja je podržala opravdane zahtjeve demonstranata, ali je apelovala na suzdržavanje od rušilačkih akcija.
U Livnu su protestanti saopštili da traže ostavku livanjskog načelnika i kompletne Vlade Kantona 10, a istakli su i socijalne i ekonomske zahtjeve.
Protesti se održavaju danas i u Goraždu, Cazinu, Bugojnu, i drugim mjestima FBiH.
Protesti u Federaciji započeli su prije nekoliko dana u Tuzli iz, kako se tvrdi, čisto socijalno-ekonomskih razloga, a već sjutradan oni su se pretvorili u rušilačke demonstracije u tom gradu, ali I u Bihaću, Mostaru, i Sarajevu, gdje su gorjele zgrade lokalnih, federalnih intitucija, pa i Predsjedništva BiH.
O uzroku demonstracija različito se govori i među najuticajnijim političkim liderima Federacije BiH i države BiH, pa tako jedni misle da je riječ o siromašnim građanima kojima je "dogorjelo do nokata", dok drugi tvrde da je riječ o klasičnom pokušaju državnom udara.
Pojedine stranke, poput SDP-a I SDA, sada se zalažu za hitno raspisivanje vanrednih izbora. Inače, redovni parlamentarni izbori u BiH planirani su za oktobar ove godine.
Događanja u Federaciji BIiH poslednjih dana biće tema i današnjeg sastanka ministara spoljnih poslova u Briselu.
Inače, gradovi, u kojima su ovih dana organizovani žestoki protesti građana, su u Federaciji BiH, koja se, prema Dejtonskom sporazumu, prostire na 51 odsto teritorije BiH, i u kojoj živi većinsko bošnjačko i hrvatsko stanovništvo.
Federacija BiH nastala je Vašingtonskim sporazumom koji su 18. Marta 1994. godine potpisali predstavnici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i njime je okončan rat između bošnjačkog i hrvatskog stanovništva na tom dijelu teritorije.
Tim sporazumom, Federacja je podijeljena na 10 kantona, i oni se smatraju federalnim jedinicama u ovkiru tog entiteta, i imaju visok stepen autonomije.
Kantoni, naime, imaju svoje skupštine i vlade, koje imaju nadležnosti nad obrazovanjem, zdravstvom, kulturom, policijom, i drugim oblastima vezanim za civilnu upravu.
Demonstracije u Brčkom
Oko hiljadu demonstranata okupilo se danas ispred zgrade Vlade distrikta Brčko, tražeći ostavku gradonačelnika i njegovog kabineta. Gradonačelnik Brčkog Anto Domić, i predsjednik Skupštine distrikta Đorđe Kojić, koji su u zgradi Vlade, pozvali su predstavnike demonstranata na razgovor. Do susreta predstavnika vlasti i predstavnika demonstranata nije došlo jer su okupljeni građani podijeljeni na one koji žele pregovore, i one koji su protiv bilo kakvih pregovora, tražeći da vlada tog distrikta odmah podnese ostavku.
Poslednji nivoi političke i administrativne podjele u Bosni i Hercegovini, odnosno, Federaciji BiH i Reupublici Srpskoj, su opštine i gradovi, koji opet imaju svoje lokalne samouprave, a ponegdje su to i mjesne zajednice.
Republika Srpska je jedinstvena i zauzima 49 odsto teritorije sa preko 60 opština.
BiH čini i Brčko distrikt koji je ustanovljen 2000. godine, i ne pripada nijednom od dva entieta.
Federacija BiH i Republika Srpska imaju visok stepen autonomnosti. Imaju svoje predsjednike, skupštine, vlade i policiju. Imaju potpunu nadležnost nad svojim teritorijama, i ovlašćenja nad državnom imovinom.
Nadležnosti države BiH su u oblasti spoljne politike, odbrane zemlje, nadizranje granica, spoljna trgovina.
Najviši državni organi su tročlano Predsjedništvo BiH i Savjet ministara, odnosno, državna vlada na čijem čelu se nalaze predsjedavajući koji se na tim pozicijama periodično rotiraju, a dolaze iz reda bošnjačkog, srpskog, ili hrvatskog naroda.
(MONDO, foto: Nemanja Jovanović, Tanjug)