Zemlje bivše Jugoslavije potrošile su više od 40 miliona eura državnog novca na podršku optuženima za ratne zločine pred Haškim tribunalom.
Najviše od njih dala je Hrvatska - oko 28 miliona eura, dok je Srbija za tu namjenu izdvojila 1,7 miliona, pokazali su rezultati danas predstavljenog istraživanja BIRN-a.
Kako se navodi u saopštenju BIRN-a, Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 miliona eura na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i putne troškove njihovih porodica.
BIRN u istraživanju tvrdi i da su od 26 optuženika koliko trenutno plaća Beograd, 18 bosanski Srbi sa državljanstvom Srbije, uključujući generala Ratka Mladića.
Po istraživanju BIRN-a, prema zvaničnim podacima Republika Srpska je za podršku optuženima za ratne zločine u Haškom tribunalu izdvojila 640.000, a Hrvatska 28.145.610 eura, ali je sa privatnog fonda u toj zemlji uplaćeno najmanje još 1,1 miliona eura.
Prema podacima u koje je BIRN imao uvid, a kako se navodi u saopštenju te organizacije, Hrvatska je potrošila više od 28 miliona eura samo na troškove odbrane trojice generala, Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
Hrvatska, kako se navodi, nije željela da otkriva više od svote od 28 miliona eura potrošenih na odbranu generala, a privatni fond Zadužbina za istinu o Domovinskom ratu, osnovan da pomogne generalima nije objavio finansije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio da je tokom prve godine rada sakupljeno 1,1 miliona eura.
BIRN navodi i da Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima.
Kako se navodi u istraživanju, procjena je da je Makedonija od 2006. do 2013. godine za navedenu svrhu izdvojila 9,5 miliona eura na odbranu, podršku i lobiranje za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskog i policajca Johana Tarčulovskog.
Privremene institucije u Prištini, prema podacima, nisu pružale nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, sa izuzetkom 16.750 eura koliko je koštao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu.
Međutim, kako je saopšteno, sakupljeno je više od 1,5 miliona eura za pomoć Ramušu Haradinaju i Fatmiru Ljimaju, a taj novac je sakupljen preko javnog poziva za uplaćivanje fondovima sumnjivog porijekla.
"Ovi fondovi nikada nisu javno položili račun donatorima za ono što su dobili ili potrošili. BIRN je uspio da dođe do delimičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog tribunala i suđenja za korupciju u Prištini u vezi sa navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja", navodi se u saopštenju.
Do podataka u Bosni i Hercegovini, Prištini i u Srbiji, BIRN je do podataka za istraživanje došao preko zahtjeva za informacijama od javnog značaja.
Makedonija je, kako se tvrdi u saopštenju, odbila da pruži informacije o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa službenim izvorima.
(Tanjug)