Premijer Srbije Ivica Dačić nije isključio mogućnost da promjena Ustava Srbije bude na dnevnom redu.
"Svaka inicijativa ili predlog u tom smjeru mora da bude dio ozbiljnog političkog paketa i iscrpne stručne rasprave, jer je za taj krupan potez neophodan najširi nacionalni konsenzus", rekao je Dačić za "Novosti".
Ni ministar pravde i član predsjedništva SNS Nikola Selaković ne isključuje mogućnost ustavnih izmjena.
"Kada jednog dana bude ušla u Evropsku uniju, Srbiju očekuje promjena Ustava, jer je kroz to prošla svaka zemlja na tom putu", rekao je za Novosti Selaković, čija je stranka još prije dvije godine predala zvaničan zahtjev za izmjenu Ustava, po kojoj bi se broj poslanika sa 250 smanjio na 125.
Prema riječima profesora Ratka Markovića, neozbiljno je predlagati izmjenu Ustava zbog neke parcijalne odredbe poput, recimo, broja poslanika.
Promjena ima smisla ako je cilj da se mijenja funkcionalno i teritorijalno uređenje države, naglasio je Marković.
On je precizirao da je Skupština dužna da akt o promijeni Ustava stavi na referendum, ako se ta promjena odnosi na preambulu, načela, uređenje vlasti, ljudska i manjinska prava, proglašavanje ratnog stanja...
"Ustav se ne bi morao mijenjati zbog usvajanja zakona o suštinskoj autonomiji Kosova i Metohije, jer on u normativnom dijelu obrazlaže taj stepen autonomije. Taj zakon u suštinskoj autonomiji usvajao bi se po ustavnoj proceduri, ali bez referenduma", objasnio je Marković.
Borislav Stefanović, član predsjedništva DS, smatra da će promjena Ustava, uz odredbe o Kosovu, otvoriti čitav niz drugih pitanja.
"Osim o broju poslanika razgovaraće se sigurno i o ovlašćenjima Vojvodine, manjinskim pravima", rekao je Stefanović.
Vladimir Ilić, zamjenik predsednika URS, slaže se da su neophodne ustavne promjene.
Promjenu Ustava zagovaraju LSV i SVM, koji zahtijevaju više ovlašćenja i jači status Vojvodine, a jedina parlamentarna stranka koja se čvrsto protivi promjeni Ustava jeste DSS.
(FoNet, foto: Tanjug/Vlada Srbije, Ognjen Stefanović)