Holandski oficir Herman Stinebergen na suđenju trojici hrvatskih generala svjedočio je o gađanju Gračaca, a nakon toga i pljački kuća u toj varošici.
Holandski oficir Herman Stinebergen na suđenju trojici hrvatskih generala - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču koji se terete za zločine u operaciji "Oluja" i nakon nje, svjedočio je u ponedeljak o gađanju Gračaca, a nakon toga i pljački kuća u toj južnoličkoj varošici.
Potpukovnik Stinebergen, medicinski inspektor u holandskom ministarstvu odbrane 4. avgusta 1995. prvog dana operacije iz svog skloništa svjedočio je o padanju dvije do tri granate na minut, a dan nakon što su hrvatske snage zauzele varošicu, i organizovanoj pljački srpskih kuća.
Lica u civilnoj odjeći s narandžastim trakama na rukama iz kuća su iznosili pokućstvo i druge stvari koje su kamionima odvezene na nepoznatu lokaciju. Pljački su prisustvovali i pripadnici specijalnih jedinica HV ali se nisu uključili u nju, rekao je svjedok na suđenju.
On je 18. avgusta vidio kuće u plamenu u okolini Gračaca, ali su njega i njegov tim 20-ak pripadnika redovnih jedinica HV fizički spriječili da obiđe lokaciju paljevina, neprijateljski se odnoseći prema njima. U policiji su mu rekli da te srpske kuće gore zbog neispravnih instalacija.
Odbrana je pokušala objasniti da su ljudi koji su iznosili stvari bili pripadnici civilne zaštite čiji je zadatak bio da dezinfikuju napuštene kuće i uklone pokvarenu hranu iz zamrzivača, na šta je svjedok rekao da su se iz kuća iznosile i druge stvari osim zamrzivača.
Sud se prije svjedočenja holandskog oficira bavio i zahtjevom tužilaštva od 13. juna ove godine kojim je tražilo da sud naredi Hrvatskoj da tužilaštvu u roku od 15 dana preda dokumente vezane za dejstvovanje artiljerije i specijalne policije tokom vojne operacije "Oluja", što do danas nije bilo učinjeno iako je to zatraženo još u novembru 2006.
Tužilaštvo ističe da se radi o više stotina dokumenata koji uključuju i niz naređenja, izvještaja i uputstava i popise meta kojima su u akciji raspolagali artiljerija i specijalna policija za vrijeme "Oluje".
Dokumenti nisu bili na mjestu na kome je hrvatska vlada rekla da jesu, a kasnija istraga Hrvatske nije urodila plodom jer su dokumente tražila ista lica koja su ranije bila upletena u skrivanje nekih dokumenata, istakao je tužlac Alen Tajger.
Hrvatska vlada saopštila je u međuvremenu da od 788 zahteva haškog tužilaštva nije djelimično ispunila samo jedan jer se ti dokumenti ne mogu naći, a odbrana hrvatskih generala smatra da je tužilaštvo namjerno odugovlačilo sa svojim zahtjevom kako bi uticalo na ishod postupka.
(Tanjug)