Zalihe goriva u Srbiji se ubrzano troše, dok uvoz ne može sam da pokrije potrebe tržišta. Banke upozoravaju da bi i najmanji prekid platnog prometa mogao da blokira rad benzinskih pumpi, dok stručnjaci poručuju – bez NIS-a, sistem ne može da izdrži.
Dok se čeka licenca koja bi omogućila nesmetan rad NIS-a, zalihe se ubrzano troše, a uvoz ne može sam da pokrije potrebe tržišta. Istovremeno, domaće banke upozoravaju da bi i najmanji prekid platnog prometa mogao potpuno da blokira rad benzinskih pumpi i zaustavi isporuku goriva industriji, transportu i poljoprivredi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se juče sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje, a posle sastanka je naveo da je razgovarano o svim ključnim pitanjima vezanim za energetsku stabilnost. Šezdeset drugi je dan otkako su na snazi američke sankcije NIS-u, koja je većinski u ruskom vlasništvu.
"Situacija u naftnom sektoru sve složenija"
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da je situacija u naftnom sektoru sve složenija, ali da će država učiniti sve da sačuva stabilnost snabdijevanja. Ona je međutim, navela i da pojedini traže alternativu NIS-u.
O ovim pritiscima, mogućim scenarijima i tome šta realno čeka građane Srbije, govorio je Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije. Redovno snabdijevanje, kaže Tomislav Mićović, nemoguće je održati samo uvozom.
"Prelomni trenutak koji će se dogoditi je ili taj moment kada NIS potpuno ostane bez svojih zaliha ili kada zbog poremećaja u platnom prometu zapravo sve isporuke iz NIS-a stanu. Niti će oni moći da izmiruju svoje obaveze, niti će moći prema njima da se izmiruju obaveze. Znači, to možemo očekivati od preloma, u ovom cijelom periodu ako benzinske stanice NIS-a prestanu da rade i prestanu da isporučuje gorivo", rekao je Mićović i dodao:
"Kažem ako, zato što ne mogu da vjerujem da prosto ne postoji način da država obezbijedi da se bar one količine derivata, da se očuva taj platni promet, dok se sve te količine derivata koje se nalaze u zalihama NIS-a ne isporuče na tržište, jer nadoknađujemo sve druge minuse", rekao je Mićović, te objasnio kako će situacija izgledati na početku 2026. godine i koji mjeseci će biti kritični.
"Ako uzmemo tu matematičku formulu potrošnje decembra i januara prošle i pretprošle godine, kako se kreće, kakve su mogućnosti uvoza i koliko ima zaliha, nedostaje jedna ozbiljna količina koju je država već najavila da će pustiti na tržište iz one 'druge čaše', znači iz obaveznih rezervi. Iz tih rezervi koje će prvi put biti stavljane na tržište vjerovatno već u decembru i januaru bi trebalo takođe da bude", istakao je generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije i dodao:
"Tako da ta dva mjeseca, recimo uz uvoz, uz postojeće zalihe i angažovanje obaveznih rezervi, ne bi ništa drugo trebalo da vidimo svi mi na ulicama. Ima dovoljna količina da ništa ne osjetite, sem kupovine pamna puma, koje nisu NIS-ove, kada one, odnosno ako one prestanu da rade. Za dalje, onda polako idemo u minus, dolaze mjeseci intenzivnije potrošnje, recimo proljećna sjetva i tako dalje, krećemo kao povećanju, ali januaru je mjesec sa najmanjom potrošnjom", rekao je.
Kome ide profit dok traju sankcije?
U centru razgovora nalazi se i pitanje budućeg upravljanja NIS-om i ključna dilema koja određuje odnos Srbije, američkog OFAK-a i ruskih vlasnika: kome ide profit dok traju sankcije.
Mićović objašnjava da je upravo to presudno za američku licencu, profit ne smije da završava kod ruskih akcionara. Zbog toga se kao najizvesnije privremeno rješenje pominje prinudna uprava, kojom bi država preuzela upravljačka prava, dok bi ruskim vlasnicima ta prava bila suspendovana.
Međutim, otvara se pitanje pravnih i finansijskih posledica takvog poteza. Ako se profit privremeno preusmjeri i kompanija se stavi pod državnu kontrolu, šta se dešava kada se sankcije ukinu?
"Na kraju ćemo nešto morati da platimo, bilo na mostu ili na ćupriji", kaže Mićović, uz ocjenu da se ovo pitanje moglo riješiti ranije, prije nego što je rafinerija dovedena u neizvesnost i prije nego što se 13.000 zaposlenih našlo u situaciji da ne zna šta će se dešavati. Iako je decembarska plata isplaćena ranije, radnici i dalje nemaju odgovor na pitanje šta slijedi.
Gasni sporazum
Mićović ocjenjuje da i gas predstavlja važan element u "matematičkoj formuli" odnosa Srbije i Rusije, ali da snabdijevanje nije ugroženo, jer postoje različiti pravci i izvori u okviru gasne mreže. Ipak, upozorava da bi hladna zima mogla značiti kupovinu gasa na spot tržištu, gdje cijene u takvim uslovima mogu biti enormno visoke.
Ono što građane trenutno najviše zanima jeste šta će biti sa cijenom goriva. Mićović podsjeća da je dizel poslednje dvije nedelje pojeftinio za ukupno tri dinara, isključivo zbog pada berzanskih kotacija i kretanja kursa dolara. Ipak, upozorava da će u narednom periodu troškovi uvoza rasti, jer će sve veće količine morati da stižu iz inostranstva.
"Promjene cijene su isključivo posledica promjena kotacije i kursa dolara. zaista je došlo do pada kotacije i one su pale dolje. Znači, još uvijek jeste skuplji uvoz, skuplje je stavljanje derivata nafte na tržište, zato što će sve više da potiče iz uvoza. U cijenu će morati da budu ugrađeni ti troškovi da bi se uvozilo", rekao je Mićović i dodao: