Posle hapšenja Edina Gačanina (40), zvanog Tito, jednog od najvećih svjetskih narko-bosova, istraga je utvrdila da je i Tito poput mnogih drugih "kolega" kupovao i prodavao fudbalere kako bi ogroman novac zarađen od kokaina ubacivao u legalne tokove
Linija između zakona i kriminala često je tanka, a to svakako dobro znaju i pripadnici kriminalnih grupa koji svoj prljavi novac od droge i raznih krivičnih djela pokušavaju da prebace u legalne tokove.
Njihov izbor, ako je sudeći po policijskim izvještajima, često padne na fudbalere, ali i njihove klubove, koje kupuju i prodaju kako bi oprali svoj krvavi novac.
Da skoro svaka kriminalna grupa umiješa prste u fudbal, pokazuje i poslednja Edina Gačanina (40), zvanog Tito, za koga se sumnja da je neprikosnoveni narko-bos koji drži sve konce na tržištu kokaina i to iz Dubaija. Evropol i holandska policija, podsjetimo, saopštili su da je Tito uhapšen u akciji "Pustinjsko svijetlo", dok su u Holandiji, Belgiji, Luksemburgu i Srbiji pali saradnici kavačkog i vračarskog klana, i to njih 49, za koje se sumnja da su bili dio velike organizovane kriminalne grupe u kojoj je Tito, kako se sumnja, bio u samom vrhu piramide. Njegov nadimak naširoko je poznat međunarodnim istražiteljima, ali njegovo ime, lik i djelo dugo su bili misterija.
Tito je, kako su utvrdili istražitelji, krvavi novac ulagao u razne poslove širom svijeta, kupovao je nekretnine, vrijedne satove i nakit, luksuzne automobile. Mnoge firme je otvarao preko svojih rođaka i prijatelja.
- Kolumbijska policija ima dokaze i da su kupovali i prodavali fudbalere širom svijeta kako bi novac zarađen od kokaina ubacivali u legalne tokove. Upravo ova djelatnost pomogla je i istražiteljima, jer je praćen trag novca od prodaje igrača - prenio je španski Abc.es, ne navodeći o kojim fudbalskim transferima je riječ.
Kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže za Kurir da povezanost fudbala i kriminala odavno postoji.
"Kriminalne grupe, kako bi dale neki svoj realni, vidljivi i legalni prihod u društvu od novca koji je nastao od krivičnih djela, u stanju su da pređu granicu i pretvaraju se da su menadžeri fudbalerima, da vole navodno klub koji zapravo postaje njihov najbolji paravan", kaže za Kurir kriminolog Dobrivoje Radovanović i dodaje: - U stanju su sve da urade kako bi prividno izgledalo da su čisti.
Precijenjeni igrači
Sagovornik objašnjava da su mafijaši često skloni da glume biznismene.
"Mafijaši odlučuju da svoj novac preusmjere ka fudbalerima, iz prostog razloga jer su to osobe koje vrijede i zarađuju mnogo novca. Kada neko procijeni koliko ta osoba vrijedi, oni su u stanju i da ih vrbuju kako bi uspjeli da opravdaju svoje velike i basnoslovne prihode stečene kriminalom", navodi Radovanović:
"Istražitelji znaju da je novac koji se vrti u fudbalu često prljav i precijenjen, i nerijetko imamo situacije da neka kriminalna grupa padne upravo iz tog razloga. Provjeravaju se prilivi novca i, ukoliko se primjeti nešto čudno, oni prate nepravilnosti, a nekad se dogodi i da se akcije izvedu tako da se samo prati tok novca, a kasnije reaguje."
Nametanje rezultata
Izvor Kurira blizak istragama protiv organizovanog kriminala kaže da nisu samo kupovine i prodaje igrača posao na kojima se pere novac u ovom sportu.
"Kriminalci kupuju klubove i da bi "obrnuli" što veći broj igrača koje kupuju jeftino, a prodaju za daleko veće svote. Pritom, oni podmićuju i sudije i ljude iz fudbalskih organizacija, kako bi njihov klub "ostvario" što bolje rezultate, a oni ostvarili što veći uticaj. Kladionice su posebna priča. I tu se obrće veliki novac kroz namještene mečeve", priča sagovornik i dodaje da je dobro što se posebni finansijski inspektori angažuju kako bi pratili trag novca i do sporta, odnosno najviše fudbala.
Maradona urgirao da se oslobodi Radoman
Slavni argentinski fudbaler pokojni Dijego Maradona svojevremeno se našao u centru skandala pošto je navodno na intervenciju jednog srpskog biznismena posredovao u oslobađanju člana kriminalnog narko-klana iz Kotora Gorana Radomana, koji je bio uhapšen na Kubi.
Nekoliko mjeseci kasnije Radoman je ubijen u Beogradu i to je bio početak sukoba dva klana iz Kotora. Inače, Maradona je dio karijere proveo u Napulju i imao je dodira s mafijom koja je veoma moćna u ovom dijelu Italije.
Pablo Eskobar oprao milione
Kolumbijac Pablo Eskobar, jedan od najvećih narko-bosova, bio je veliki ljubitelj fudbala. Ulagao je velike svote novca zarađene od trgovine kokainom u klubove, naročito u Atletiko nacional iz Medeljina koji je 1989. godine osvojio klupsku titulu prvaka Južne Amerike - Kup Libertadores, postigavši najveći uspjeh u istoriji kluba. Posle ubistva Eskobara u decembru 1993, tim iz Medeljina krenuo je silaznom putanjom. Slične ambicije da stvori svetsku fudbalsku silu imao je i s reprezentacijom Kolumbije, međutim, preduhitrila ga je smrt.
Kriminal i fudbal u Srbiji
Ubijeno sedam predsjednika klubova i generalni sekretar FSJ!
Krajem 20. i početkom 21. vijeka mnogi opasni momci svoj nezakonito stečen novac ulagali su fudbal, pa je veza sporta i kriminala u Srbiji bila izuzetno snažna.
Pripadnici raznih kriminalnih grupa preuzimali su lokalne fudbalske klubove s kojima su pravili vrtoglave uspjehe. Namještale su se utakmice, ucijenjivali igrači, zastrašivali protivnici, rangovi takmičenja lagano preskakali, a nižerazredni klubovi dok trepneš postajali stabilni prvoligaši. Prodaja fudbalera bila je unosan biznis, oko koga se vrteo ogroman novac, pa su se mnogi našli na meti ljudi s druge strane zakona. Svirepa ubistva fudbalskih funkcionera, koja gledamo u najkrvavijim holivudskim krimi-filmovima, nizala su se kao na traci.
FK Bežanija je klub kojem su devedesetih ubijena tri predsjednika - Goran Mijatović Mita, Mihajlo Divac i Radoslav Trlajić, zvani Bata Trlaja. Među ubijenim predsjednicima su i Miša Nikšić, nekadašnji vlasnik FK Zvezdara, koji je ubijen 1995, Jusuf Bulić Jusa, vlasnik FK Železnik, ubijen 1998, Željko Ražnatović Arkan, vlasnik FK Obilića, ubijen 2000, Branislav Trojanović Trojke, predsjednik FK Zvezdara, koji je likvidiran u ljeto 2001. godine. Generalni sekretar FSJ Branko Bulatović ubijen je na Terazijama 26. marta 2004. godine.