U Hrvatskoj potpisan sporazum kojim je utvrđen model pomoći građanima zaduženim u švajcarskim francima.
Usvojene mjere koje su već ranije najavljivane uključuju fiksiranje kursa švajcarskog franka na 5,8 kuna (0,78 evra) za franak, uz odgođeno plaćanje akumuliranih kursnih razlika.
Razlika između fiksnog i tržišnog kursa koji je sada 6,62 kune (0,89 evra) za franak obračunavaće se kao odgođeno potraživanje banaka na rok od pet godina, navedeno je u saopštenju hrvatske vlade.
Na kumulirani dug u prvih šest mjeseci ove godine neće se obračunavati kamata, a nakon toga svaka banka odrediće kamatu shodno svojoj poslovnoj politici, ali ne višu od 3,95 odsto godišnje.
Pravo na korištenje pomoći imaće svi korisnici stambenih kredita u "švajcarcima", iako je ranije postojao prijedlog da se olakšice omoguće samo onima koji kreditom do protivvrijednosti od 100.000 evra kupuju prvu nekretninu s cijenom kvadrata manjom od preračunato 1.900 evra.
Banke su sa svoje strane izbjegle uvođenje poreza, što je po nekim ranijim najavama takođe bilo u igri.
"To je maksimum koji smo uspjeli dogovoriti s bankarima. Predlagali smo još neke mjere, ali za dogovor je potrebno dvoje", rekla je hrvatska premijerka Jadranka Kosorova novinarima nakon sastanka na kojem je potpisan sporazum sa predstavnicima vodećih banaka u Hrvatskoj.
Bankari očekuju da će prve aranžmane po novom modelu ponuditi klijentima u septembru ili oktobru, jer im, kako su objasnili, treba neko vrijeme "dok prilagode softver".
Predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka rekao je da očekuje da će se ovim mjerama i smanjenjem vrijednosti franka u svijetu stanje za građane smiriti.
"Banke ne zarađuju na švajcarskom franku jer imaju iste obaveze prema svojim kreditorima kao i građani", negirao je Prka medijske tvrdnje o velikom profitu od rasta "švajcarca".
On je rekao da bi korisnici kredita, ako u narednim godinama kurs padne ispod fiksiranih 5,8 kuna, trebalo da razmisle o konverziji kredita u neku drugu valutu.
Hrvatsko udruženja banaka saopštilo je da ni u jednoj evropskoj zemlji nije donijet tako dubok paket mera i da se nadaju da će nove mjere olakšati otplatu njihovim klijentima.
Kao primjere to udruženje banaka navode Austriju i Sloveniju koje nisu usvojile bilo kakve mjere, jer smatraju da je riječ o ugovornom odnosu banke i klijenta.
(Tanjug)