Prizren: Sve više oboljelih i umrlih od raka

PRIZREN, 13. 4. - Mještani Planeje, sela na padinama Paštrika u prizrenskoj opštini, sve više obolijevaju i umiru od raka.

Planeja je tipično albansko selo, od Prizrena udalejno 20-ak kilometara. Mještani, njih oko hiljadu, poznati pekari diljem bivše Jugoslavije, svu svoju zaradu su do kosovskog rata ulagali u gradnju velelepnih kuća, često i na tri sprata.

Selo je na samo nekoliko kilometara od granice sa Albanijom, a za vrijeme NATO intervencije tu su bile stacionirane jake snage tadašnje Vojske Jugoslavije.

Početkom juna 1999. godine, američki bombarderi su gadjajući vojne ciljeve, kako se kasnije ispostavilo - bombama sa osiromašenim uranijom, skoro sve kuće sravnili sa zemljom. Ubrzo nakon toga potpisan je Kumanovski sporazum.

Danas, skoro devet godina kasnije, 70-ak odsto kuća je obnovljeno, naravno ni približno onakvih kakvih je bilo, ali ljudi su zadovoljni jer bar imaju krov nad glavom.

Time, medjutim, nisu riješeni svi problemi. Predsjednik sela Zenun Šehu kaže da ga osim nezaposlenosti najviše zabrinjava povećan broj njegovih seljana oboljelih od raka. "Najmanje petoro mještana umrlo je poslije rata od kancera", kaže Šehu.

Drgugi pak tvrde da je smrtnih slučajeva bilo trostruko više ali da se o tome javno ne govori, kao ni o činjenici da i sada ima mnogo oboljelih od raznih malignih bolesti.

Radijacija je, tvrde takodje mještani, i dalje povećana, pa zato sve veći broj mladih, ali ne samo njih, nastoji da napusti ovaj kraj i nadje bolje i bezbjednije životne uslove.

Bajram Vorfaj navodi da mnogo njegovih seljana sada boluje i od povišenog krvnog pritiska i drugih bolesti. "Prije rata nije bilo tako a sada koga god da pitaš kaže da ima povećani pritisak".

Ali ni to nije sva cijena rata. Od zaostalih nagaznih mina, petoro ljudi je ostalo bez jedne ili obje noge pošto demineri još nisu očistili ovaj kraj.

Što se tiče obolijevanja od raka, predsjednik opštine Prizren dr Ramadan Muja, koji je ovih dana zajedno sa komandantom južnog sektora KFOR-a, turskim generalom Ugurom Tarčinom, prisustvovao primopredaji puta koji su do ovog sela gradili i finansirali njemački i turski vojnici, kaže da će opština uraditi sve što može "ukoliko za to
postoji osnova".

Naglašava, medjutim, da to treba da konstatuju stručnjaci.

Komandanti južne brigade KFOR-a svih proteklih godina tvrde da nema povećane radijacije, odnosno da je ona u granicama normale. Za to što je u regionu Prizrena nakon rata znatno povećan broj oboljelih i umrlih od kancera, oni, kako kažu, nisu ni nadležni ni stručni.

Iako prema navodima ljekara, oboljelih od kancera na Kosovu uopšte i na jugu Srbije ima sve više - niko se nažalost studiozno ne bavi tim problemom.

Do sada u Srbiji nije uradjena nijedna ozbiljnija studija o posledicama dejstva osiromašenog uranijuma koji su koristile NATO snage tokom bombardovanja.

(Refki Alija dopisnik Bete iz Prizrena)