Vijest o novom zaduživanju države za 750 miliona eura naišla je na veliko negodovanje dijela javnosti zbog netransparentnosti, pišu "Vijesti".
Dok se čeka da iz nove Vlade poslanicima dostave sve informacije u vezi tog posla, direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković vjeruje da je nova Vlada naučila lekciju iz ovog slučaja, navode "Vijesti".
Ona je podsjetila i da su godinama unazad mnogi poslovi bivših Vlada Demokratske partije socijslista (DPS) i podaci o trošenju novca građana ostali nedostupni javnosti, ističu "Vijesti".
I dok nova Vlada obećava da netransparentnih poteza više neće biti, i u MANS vjeruju da će ovaj prvi – o zaduženju od 750 miliona eura, biti i jedini, naglašavaju "Vijesti".
"Mislim da je veliki korak naprijed to što su odmah, nakon dva dana i prvih negativnih reakcija, rekli da će te podatke objaviti. Ja vjerujem da su na tom slučaju naučili lekciju i svima nama omogućiti da vidimo gdje ide državni novac, ali i gdje je išao svih ovih prethodnih godina", ocijenila je Ćalović Marković.
A gdje je sve išao, godinama je ostajala tajna, jasna je Ćalović Marković.
"Na prvom mjestu su, naravno, bile njihove lične benefcije. Zato nijesmo mogli da dobijemo podatke o njihovim kreditima stanovima, raznim drugim koristima koje su imali od budžeta, zapošljavanjima njihovih članova porodice", izjavila je ona.
Sa druge strane, podsjeća direktorka MANS, nedostupni su bili i podaci o poslovima koji su nosili veliki novac.
"Pričamo iznad svega o auto-putu i ogromnoj količini podataka koja je proglašena tajnom. Ja sam uvjerena da je to rađeno prvenstveno zbog toga da bi se skrila korupcija", rekla je Ćalović Marković.
Posebno veliki problem su privatizacije.
"13 privatizacija, najvećih privatizacija koje su ostale, unaprijed proglasili tajnom – tu uključuju i Buljaricu i Valdanos i razne druge slučajeve. Podaci o privatizacijama koje su se desile prije više od 10 godina ni dana danas nijesu dostupne javnosti u potpunosti, ni dan danas nemamo sve podatke o Telekomu, o KAP-u, nemamo podatke o privatizaciji i vraćanju u državnu svojinu EPCG", kazala je Ćalović Marković.
Tajna je ostajala i potrošnja budžetske rezerve, pogotovo u predizbornom periodu, ističu "Vijesti".
Ćalović Marković kaže da je veliki problem Zakon o arhivskoj građi, koji predviđa da šefovi državnih organa sami odlučuju koliko dugo će da čuvaju određena dokumenta, odnosno kada će da ih unište, navode "Vijesti".
"Tri mjeseca je DPS je ostao na vlastti dok se nova vlada nije konstituisla I tri mjeseca su imali da uništavaju dokumenta. Znači, pitanje je koliko je podataka ostalo u institucijama i njihovim arhivama zahvaljujući upravo tome zakonu", saopštila je direktorica MANS.
Zato se u MANS nadaju da će nova Vlada promijeniti taj, kao i Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), kako bi građanima bilo dostupno kako se I gdje troši njihov novac, zaključuju "Vijesti".