PODGORICA, 27.2. – Najugroženija područja zbog nekontrolisane gradnje i neprimjerenog korišćenja zemljišta u Crnoj Gori su, prema ocjenam eksperata, Budva i Sveti Stefan.
Naime, zbog takvog ponašanja lako se mogu izazvati hidrogeološke katastrofe poput klizišta i urvina.
Hidrogeološki ekspert prof. dr Mihailo Burić smatra da je sva gradnja u primorskim opštinama, “naročito na padinama”, veoma opasna.
” To je naročito izraženo u Dromirama i blizu Svetog Stefana gdje može doći do odrona i klizišta cijele padine. Pretpostavljam da su investitori vodili računa o tome”, rekao je Burić Republici.
Prema njegovim riječima, nauka o opasnostima prilikom građevinskih radova, posljednjih dvadesetak godina prosto je nestala.
“ Prije dvadesetak godina se mnogo ozbiljnije istraživala stabilnost terena prije svake gradnje. Do pokreta zemljane mase nastaje zbog slabljenja unutrašnjeg trenja ili poremećaja ravnoteža tih masa, a, osim podzemnih voda, te pojave mogu izazvati građevinski radovi ili veća frekvencija saobraćaja”, smatra Burić.
On je napomenuo i da najnovije pucanje zemljišta u Podima treba naučno istražiti.
” U hercegnovskoj opštini mora se ekspertski djelovati, odnosno napraviti elaborate kojim bi se definisala perspektivnost stabilnosti tog zemljišta”, naveo je Burić.
Njemačka organizacija za tehničku saradnju GTZ i crnogorski Univerzitet su u svojim ekspertizama, za potrebe prostornog plana, takođe upozorili da zbog “neprimjerenog korištenja zemljišta” na cijeloj teritoriji Crne Gore postoji realni rizik od klizišta i urvina.
U dokumentu “Sezmički rizik i rizik od drugih akcidenata” koji je Republika imala na uvid, kaže se da u rizike spadaju poplave, razni oblici pokretanja tla (urvine, odroni, odizanje slojeva), sniježne lavine i nanosi, kao i razni fenomeni prouzrokovani djelovanjem mora.
” Pri svemu, na žalost, mora se ukazati da je skoro cijela teritorija Crne Gore podložna visokom hidrogeološkom riziku”, upozoravaju eksperti.
Stručnjaci su ocijenili da hidroegeološki rizik poprima još viši nivo opasnosti sa teškim posljedicama, ali na koje, u osnovi, kako ističu eksperti, “naša društvena zajednica (ni državna, ni lokalna) nije pripremljena, niti organizovana”.
(MONDO)