Ovo su kandidati za Savjet RTCG

Na listi su Ivan Jovetić, kandidat Univerziteta Donja Gorica, Ilija Despotović, Matice crnogorske, David Delibašić, nacionalnih ustanova kulture i nevladinih organizacija (NVO) iz oblasti kulture i Pavle Radovanović, kandidat Privredne komore.

Za člana Savjeta predloženi su i Milan Radović, kandidat NVO iz oblasti medija, Goran Sekulović, NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, Nikola Tatar, Saveza sindikata Crne Gore i Predrag Marsenić, Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja kazao je da će Odbor, u zakonskom roku, ponovo raspisati javni poziv za imenovanje jednog člana Savjeta iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda.

Sjednicu je obilježila oštra polemika poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića, koji je bio jedini predstavnik opozicije, sa Škreljom i ostalim članovima Odbora.

Konjević je optužio Škrelju i Odbor da su direktno doprinijeli lošim ocjenama u Izvještaju Evropske komisije (EK) o stanju medijskih sloboda u Crnoj Gori.

On je podsjetio da je EK u Izvještaju navodi da je smjena članova Savjeta RTCG i njenog menadžmenta dodatno doprinijela postojećoj zabrinutosti o nezakonitom političkom uticaju i pritisku na RTCG, i da su do sada sudovi četiri takva slučaja klasifikovala kao nezakonita.

„Kolega Škrelja, šta ste vi u proteklih godinu i više uradili, pa vam svaki predlog odluke koji je usvojila Skupština pada na sudu“, upitao je Konjević.

On je kazao da je reditelj Nikola Vukčević smijenjen iz Savjeta zbog toga što je režirao film, a Goran Đurović jer je Odbor smatrao da je u konfliktu interesa jer ima privatnu firmu koja se bavi proizvodnjom zelene salate.

„Da stvar bude gora, ovi ljudi su dobili na sudu, čime je Skupština ozbiljno dovela svoj dignitet u pitanje“, rekao je Konjević.

Prema njegovim riječima, samo nekoliko dana nakon oštrih konstatacija u izvještaju EK, Odbor treba, između ostalog, u Savjet RTCG da izabere „biografa predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).

„Koga su, iz oblasti nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i prava na zaštitu životne sredine, podržale Barske mažoretke i Udruženje crnogorskih haiđina“, dodao je Konjević.

On je ocijenio da je većina predloženih kandidata pod direktnim politipčkim uticajem DPS-a.

Konjević je kazao da razumije šta je politika, i šta znači imati većinu.

„Ali ne razumijem kolegu Adrijana Vuksanovića, koji će ćutati o ovome, a zamjenik je predsjednika Odbora za evropske integracije, i trebalo bi nama da govori kako da donosimo odluke koje bi unaprijedile našu poziciju u narednom izvještaju EK“, istakao je Konjević.

Škrelja je kazao da Konjević neargumentovano optužuje njega i Odbor, i da nekorektno čita izvještaj EK.

„Kao odgovoran čovjek treba da saopštite gdje smo mi to prekršili zakon“, istakao je on.

Škrelja je rekao da se ovdje radi o kandidatima ovlašćenih predlagača, a Odbor samo utvrđuje predlog liste o kojem će se izjasniti Skupština.

On je podsjetio da je javni poziv za predlaganje kandidata bio otvoren 45 dana, i dodao da ne traba praviti paradu pred crnogorskom javnošću.

Vuksanović je, odgovarajući Konjeviću, kazao da teatralnost i dramaturgija nijesu argumenti.

„Kada govorite o političkom uticaju na Savjet RTCG, mislim da vasa stranka iz koje dolazite preporučuje da s pravom govorite o tome, jer je poznato kako ste uslovili politički dogovor smjenom glavne i odgovorne urednice“, rekao je on.

Kako je naveo, za sva dosadašnja dostignuća Crne Gore doprinijela je i politika koju je vodio SDP.

„Mislim da je sve dobro u Izvještaju EK zasluga i vaše stranke i politike. Nemojte se sad odricati toga“, istakao je Vuksanović.

On je pozvao Konjevića da saopšti ko je to od predloženih kandidata nedostojan funkcije člana Savjeta.

Konjević je rekao da smatra da u Savjetu ne bi trebalo da bude Sekulović, i pozvao Vuksanovića da se raspita o njegovom političkom bekgraundu između 1992. i 1996. godine.

„Da ste se raspitali, vjerovatno biste znali da se radi o čovjeku koji je veličao politiku DPS-a u vremenu gdje to Vama i Vašim sunarodnicima nikako ne bi trebalo da odgovara. Ali vi nemate nikakav problem da i nešto što je veličanje ratne politike danas glasate“, naveo je Konjević.

Vuksanović je rekao da ga čudi to što Konjević priča.

„S obzirom na to da je vaša stranka, u političkom smislu, dijelila bračni krevet sa DPS-om, a sad ste jedni od najvećih kritičara njegove politike“, dodao je on.

Poslanica DPS-a Marta Šćepanovć kazala je su ovlašćeni predlagači sigurno predložili najbolje kandidate.

Ona je rekla da neće da komentariše odluke sudova, jer su nepravosnažne.

„I čudi me da su se u Izvještaju EK našle odluke koje nijesu pravosnažne“, dodala je Šćepanović.

Konjević je rekao da u EK nijesu neznaveni da ne znaju šta je nadležnost kog suda.

„Upozoravaju nas na to, i na niz drugih stvari, i mi se na to ne obaziremo“, dodao je on.

Kako je kazao, Skupština ne smije da se izjasni ni o predlogu guvernera.

„Nego držimo taj predlog u ladici dva mjeseca, zato što smo postali svjesni da smo prethodnog viceguvernera smijenili nezakonito“, istakao je Konjević.

Poslanik DPS-a Milorad Vuletić rekao je da je sve što je Odbor radio bilo u skladu sa zakonom i Poslovnikom.

On je podsjetio da su, po ustavu, u Crnoj Gori tri grane vlasti – zakonodavna, izvršna i sudska.

„Mi ovdje, u Skupštini, biramo i razrješavamo, a ne ni sudovi, ni Vlada“, istakao je Vuletić.

Sudovi, kako uje naveo, mogu rješavati prava iz radnog odnosa, i svako ko misli da je oštećen ili da mju je uskraćeno neko pravo može da im se obrati.

„Ali osnovni sud iz nekog grada Crne Gore da pobije skupštinsku odluku – to do sad ja nijesam čuo da može biti“, kazao je Vuletić, dodajući da sukob između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti može rješavati samo Ustavni sud.