Crnogorski Telekom je tužio Agenciju za elektronsku komunikaciju (EKIP) tražeći naknadu štete i izmakle dobiti zbog primjene, kako navode, nezakonite odluke kojom su snižene cijene rominga od juna 2015. do avgusta 2017. godine.
Iz Telekoma objašnjavaju da je Sporazumom o sniženju cijena rominga iz 2014. godine predviđena obaveza dopune zakona u dijelu propisivanja ovlašćenja nacionalnih regulatora da bez analize tržišta utvrđuju cijene rominga. Ovu obavezu država je uporno ignorisala, tvrde iz Telekoma, a EKIP je donosio odluke koje su bile obavezujuće.
“Odluke EKIP-a od 30. juna 2015. do 8. avgusta 2017. godine poništene su kao nezakonite pravosnažnim presudama Upravnog suda, jer Sporazum nije ratifikovan u skladu sa Ustavom i propisima Crne Gore”, navode iz Telekoma.
Na pripremnom ročištu koje je juče održano pred Privrednim sudom zastupnica Telekoma Tijana Vukčević predložila je telekomunikaciono i finansijsko vještačenje kako bi se utvrdio obim saobraćaja i iznos štete koja je zbog sniženih cijena nastala za ovog mobilnog operatera. Ta se šteta ogleda u novčanoj razlici između prihoda koje bi ostvarili da su roming naplaćivali po cijenama prije sporne odluke i prihoda koje su objektivno ostvarili. Zastupnica EKIP-a Ljiljana Pešelj tužbu je ocijenila paušalnom i dodala da je Telenor istu tužbu prije dvadesetak dana povukao.
Nakon više poništenih odluka od strane Upravnog suda, stupanjem na snagu izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama 2017. godine EKIP-u je dato pravo da može bez prethodno sprovedene analize tržišta odrediti maksimalne cijene rominga u skladu sa pomenutim sporazumom zaključenim između Crne Gore, Srbije, Makedonije i BiH.
U odgovoru na tužbu EKIP-a navodi se da ne postoji potreba za ratifikacijom Sporazuma, jer je riječ o administrativno međunarodnom ugovoru zaključenom između resornih ministarstava četiri države. Takođe navode da je EKIP bio nadležan za realizaciju ovog sporazuma, te je svojim odlukama samo utvrdio dinamiku snižavanja cijena rominga u tri faze počevši od jula 2015. godine. Zato i dovodi u pitanje pasivnu legitimaciju imajući u vidu da je Sporazum u ime Vlade potpisalo nadležno ministarstvo. Tvrde da Telekom na ovaj način želi da zadrži što više cijene usluga i ostvari što veći profit, ukazujući im da razloge za pad prihoda treba tražiti u aplikacijama Viber, WhatsApp i Facebook.
“Ovakav odnos tužilac, iako pripada grupi koja posluje u velikom broju evropskih zemalja, ispoljava samo prema korisnicima i regulatornim odlukama u Crnoj Gori u kojoj ostvaruje značajnu poslovnu dobit”, navodi se u odgovoru na tužbu EKIP-a.
Sudski postupak biće nastavljen polovinom maja.