Rodno zasnovano nasilje i dalje je ozbiljan problem u Crnoj Gori. Istanbulska konvencija se sprovodi sporo, ocijenjeno je na okruglom stolu „Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja".
Predsjednik Ustavnog suda, Dragoljub Drašković, kazao je da postoje problemi u sprovođenju relevantnih zakona u praksi, da je implementacija Istanbulske konvencije dosta spora i da je rodno zasnovano nasilje i dalje ozbiljan problem.
On je rekao da statistički podaci, kako u državama Evropske unije (EU) tako i u Crnoj Gori, ukazuju na alarmantan broj žrtava nasilja nad ženama.
Rezultati agencije EU za osnovna prava, prema riječima Draškovića, pokazuju da je skoro svaka treća žena u Evropi pretprjela neki oblik nasilja od 15. godine.
„Zabrinutost EU i obeshrabrujući statistički podaci pozivaju na osnaživanje kapaciteta svih institucija u ovoj oblasti, prije svega pravosuđa i policije kako bi se obezbijedila jača zaštita žena od nasilja“, naveo je Drašković.
On je istakao da jačanje kapaciteta institucija nije jedini, niti najvažniji mehanizam borbe, posebno ako se ima u vidu da je jedan o ključnih problema u borbi protiv nasilja nad ženama sistemsko neprijavljivanje nasilja.
„Svaku zakonodavnu reformu treba da prati zalaganje za podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti i podrška osnaživanju žena u svim oblastima javnog života“, smatra Drašković.
Prema njegovim riječima, drugi sistemski problem koji se javlja u primjeni Istanbulske konvencije su značajne finansije koja država portpisnica mora da izdvoji u svrhu primjene odredaba konvencije.
Drašković je istakao da su brojni međunarodni i regionalni instrumenti prepoznali da je diskriminacija uzrok i posljedica nasilja nad ženama.
On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koja je potpisala i ratifikovala Istanbulsku konvenciju, čime je preuzela obavezu da mijenja zakone, uvede praktične mjere i obezbijedi resurse za efikasnu prevenciju i sprječavanje nasilja nad ženama i u porodici.
Mehanizme međunarodne zaštite, ističe Drašković, ne treba shvatiti kao zamjenu za nacionalne i mjere koje se preduzimaju u cilju primjene standarda ljudskih prava.
„Obaveza i odogovornost svake države potpisnice neke konvcencije je da omogući ostvarivanje ljudskih prava svih koji su pod njenom jurisdikcijom“, naglasio je Drašković.
Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, rekla je Crna Gora ratifikovanjem Istanbulske konvencije preuzela niz novih obaveza u prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i u porodici.
„Preobražajem crnogorskog patrijahalnog u moderno društvo bez predrasuda, u kojem su žene i muškarci jednaki, otvaranjem granica i prihvatanjem novih standarda u društvu, napušteno je shvatanje o ženi inferiornog položaja, a prihvaćena potreba za njihovom emancipacijom i potrebom za većim učešćećem u društvenom životu“, kazala je Medenica.
Vrhovni sud, kako je navela, vodi računa da žene koje trpe nasilje svoje pravo ne traže u tišini svog doma, već u domu pravde.
Medenica je dodala da Vrhovni sud pažljivo prati sprovođene i procjenu politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih oblika nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom.
„Prepoznali smo prostor za napredak u zaštititi žrtava nasilja nad ženama i u porodici, i u daljem radu jačaćemo ljudske i tehničke kapacitete službe za podršku, kao i njihovu viljivost“, istakla je Medenica.
Ona je uzkazala da je prisutan fenomen porasta krivičnih djela nasilja u porodiici.
Prema njenim riječima, u 2014. godini kazna zatvora je izrečena u samo 27 odsto takvih predmeta, dok je prošle godine taj broj porastao u visini od 50 odsto.
„Ovako orijentisana kaznena politika sudova jasno ukazuje na opredijeljenost sudstva da kazne koje se izriču činiocima ovih krivičnih djela budu srazmjerne njegovoj težini, a u clju postizanja prevencije nasilja u porodici“, navela je Medenica.
Ona je kazala da se u modernom društvu očekuje da žena ima sve što je uvijek tražila - otvorena vrata školstva, puna politička prava i podršku civilizovanog društva.
Međutim, dodaje Medenica, u slučajevima nasilja nad ženama moraju se uložiti dodatni napori kako bi sve planirane mjere prevencije i suzbijanja nasilja bile djelotvorne.
„A da bi bile djelotvorne moraju biti praćene koordinisanom saradnjom svih nadležnih organa u cilju podizanje nivoa svijesti da bračnu i vanbračnu zajednicu treba da karakterišu jednakost polova i poštovanje prava, a nikako stereotipi prošlosti i superiornosti jačeg pola“, poručila je Medenica.
Šef delegacije EU u u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da rodno zasnovano i nasilje nad djecom predstavljaju najgore oblike diskriminacije i poručio da svako mora ustati protiv takvih okrutnih činova.
On je podsjetio da je u poslednjem izvještaju Evropska komisija ocijenila da su u Crnoj Gori rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom ozbiljan razlog za brigu.
Orav je naveo da je u julu prošle godine Crna Gora usaglasila krivično zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom, ali da se ta konvencija sporo primjenjuje.
„Efikasni servisi za podršku žrtvama su nešto što tek treba obezbijediti zajedno sa pristupačnijom pravnom pomoći“, smatra Orav.
On je istakao da je EU snažno posvećena okončanju rodno zasnovanog nasilja i da je njen cilj da doprinese promjeni ovih vrijednost, percepcija i praksi u društvu, da se ide ka uvažavanju ljudskih vrijednosti i promosvišu rodne ravnopravnosti.
On je kazao da žrtve nasilja moraju imati pristup pravdi.
„Zakonodavni okvir, prevencija, podizanje svijesti, podrška žrtvama, važni su elementi, ali sistematske promjene dolaze samo sa adekvatnim odgovorom građanskog krivičnog sistema na nasilje, jer neadekvatan odgovor sudstva i neadekvatna pravna pomoć čini žrtve nasilja obeshrabljenim da prijavlju nasilje“, ocijenio je Orav.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evope (SE) u Podgorici, Anegla Longo, rekla je da nasilje nad ženama za tu organizaciju predstavlja veliko kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama.
Ona je kazala da je nasilje nad ženama, uključujući i porodično, prisutno u svim državama članicama SE i istakla da borba protiv nasilja nije izazov jedino za Crnu Goru.
Longo je upozorila da ratifikacija Istanbulske konvencije nije dovoljna, jer, kako je navela, neki pravni standardi ostaju samo na papiru.
Ona je dodala da se zbog toga radi strateška triangulacija SE, koja sa jedne strane ima pravni instrument, a sa druge sistem monitoringa.
Longo je ocijenila da je obaveza svih država da preduzmu sve mjere kako bi spriječile nasilje nad ženama, zašitile žrtve i procesuirale počinioce takvih krivičnih djela.
"Propust da se to učini, učinio bi državu odgovornom, jer Istanbulska konvencija ne ostavlja prostora za dileme da između muškaraca i žena mora postojati jednakost“, rekla je Longo.
Okrugli sto i obuka „Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja (Istanbulska konvencija)“ sprovodi se u okviru zajedničkog programa EU i SE pod nazivom “Horizontal Facility for Western Balkans and Turkey”.